Vesna Pusić o referendumu u RS-u, Dodiku, Glasnoviću, Hasanbegoviću….

Gošća Novog dana bila je bivša ministrica vanjskih i europskih poslova te počasna predsjednica HNS-a Vesna Pusić. Govorila je i o referendumu koji je jučer održan u Republici Srpskoj. Kazala je kako ovo nije referendum od odcjepljenju RS od BiH, ali kako bi trebalo napraviti korak više u odnosu na Daytonski sporazum.

Zašto je oporba katastrofalno prošla na izborima?

Ne bih rekla da je katastrofalno prošla. HNS je dobio 27 tisuća glasova više nego prošli put. SDP je u toj koaliciji dobio manje glasova. Meni se čini da je to zato jer postoji čudno uvjerenje da su njihovi  birači njima zagarantirati i da treba vrbovati desnicu. Birači su pokazali da imaju kuda, a to je ostati kod kuće. Pokazali su da imaju kuda i mislim da sse s tog stajališta mora početi razmišljati i osmisliti neki drugi pristup. To su birači koji su osjetljiviji na grubost koja je ovladala hrvatskom politikom. Tome će se morati naći lijeka.

Ovakva divljaštva kakva smo vidjeli od Glasnovća prema studentima – to generalno ljude degutira što se tiče cijelog političkog procesa, ali je rezultat postepene radikalizacije javnog govora i onoga što je dopustivo reći. To je jedan loš trend pobune protiv političke korektnosti. To je kao da se pobunite protiv pristojnosti i čistoće, činjenice da, primjerice, morate imati čiste nokte.

Ovo naoko prihvaćanje najvećih neofašističkih izjava u javnosti, ima istovremeno kao posljedicu da se ljudi, koji ne glasaju kao vojska, povuku.

Ima li oporbe da se protiv toga pobuni. Ima li u Hrvatskoj alternative?

Naravno, evo sad razgovaramo o tome i ja vam iznosim stav koji je stav oporbe. HSS je poseban slučaj i mora se odrediti što se tamo događa. SDP bira novog predsjednika. HNS je artikulirano u javnosti iznosio svoje stavove i čini se da smo ponovno došli do toga da će ljevica i desnica temeljne svjetonazorske stavove i građanske standarde približiti jedna drugoj.

Zašto se HNS spominjao oko sastavljanja parlamentarne većine?

HNS se spominjao iz istog razloga iz kojeg se spominjao i kad je na čelu HDZ-a bio Karamarko. Razlog je deset saborskih mandata. Da imamo dva ili tri nitko nas ne bi spominjao. Bilo je zanimljivo vidjeti kako nas je HDZ isticao kao moguće partnere, a mi smo govorili da to ne dolazi u obzir pa su ostali ozlojađeni. Tako je i sada.

Ajmo malo vidjeti što će biti kad počnu raditi. Plenković je obećavajući znak na čelu HDZ-a. Pitanje je hoće li moći zavladati tom strankom koja nije jednostavna. Dakle idemo vidjeti je li u stanju okupiti ekipu. Ako će biti u stanju temeljem pobjede koju im je donio, onda će to donijeti velike promjene na političkoj sceni.

Hoće li kadroviranje biti najveći problem Mosta i HDZ-a?

Naravno. Kad dođe do toga, to je najkompliciranije. Kako god gledali etablirane stranke, one imaju ljude koji su u stanju voditi pojedine resore. Kad imate novu stranku poput Mosta imate problem s ljudima koji bi vodili resore i nejasnom idejom borbe za što veći broj ministarstava. Teško je naći u cijeloj Hrvatskoj sedam ljudi za koje bi rekli da će biti odlični ministri. Ta ideja da će se oni pojavitii sa šest ili sedam ljudi koji vode minstarstva – to ne stoji. Vidjelo se to u prošloj vladi koja je pala.

Nisam sigurna kako će kadroviranje riješti i unutar HDZ-a. Mislim na Hasanbegovića i 7-8 zastupnika koji su zaista desničarski ekstremisti. Ekstremisti, čak i kad ih ima malo, napadaju vrlo žestoko i vrlo su glasni. Unutar HDZ-a će morati prelomiti je li pobijedila ekstremna desnica ili bijeg od te desnice i u skladu s tim se moraju postaviti u sastavljanju vlade. Jedna vlada umjerenog, umivenog desnog centra koju Plenković želi voditi ne može imati kao svog člana povijesnog revizionistu kakav je Hasanbegvić, kazala je Pusić, prenosi N1.

Kakve će biti posljedice referenduma u RS?

Kako će reagirati BiH na neustavni referendum?

Prvo, apsurdno je i neka vrsta ironije da oni političari u BiH, a to je Dodik, koji se pozivaju na svetost Daytona su ovime prekršili Dayton. Svi će znati za ovo. Zato je ovo važna demonstracija ignoriranja i kršenja Daytona od strane onih čiji temelj za postojanje je taj sporazum. To je dodatni element koji pokazuje da treba raditi korak dalje od tog sporazuma. Da ni oni koji se u njega zaklinju više ne poštuju.

Dayton je bio rješenje u tom trenutku. On je praktično prekinuo ratne sukobe u BiH. Od vremena Daytona situacija se drastično promijenila u svijetu i Europi. Fokus je na drugim žarištima – Sirija, Brexit, Ukrajina, Krim, usporavanje gospodarskog rasta u Kini koji neki vide kao najdramatičniji događaj… U tim uvjetima BiH ne može računati da će biti u fokusu međunarodne zajednice što znači  da se puno više očekuje od EU i nas iz kvarta.

Bi li Srbija i Hrvatska trebale organizirati konferenciju u o tome?

Ništa se ne bi smjelo organizirati bez BiH. Očito treba neki drugi aranžman, koliko god bilo koja odluka odmah izaziva otpor. Ovo bi moralo biti nešto što inicira BiH. Čini mi se da je zazivanje visokog predstavnika, da on tu nešto sredi, samo smokvin list, prikrivanje činjenica. Odgovornost ne može biti negdje drugdje nego je na nama u regiji.

Može li Dodik proći bez sankcija?

Bilo kakvo odcjepljenje RS bi bilo tragično za BiH, ali najtragičnije za ljude u RS. Bili bi u aranžmanu lokalne samouprave, bez države u pravom smislu riječi. Što su sankcije za Dodika i tko ih može primijeniti? Sankcije su jedino to da izgubi izbore u RS. Sada da ga netko smjenjuje i s druge strane da netko zaustavlja RS na putu u EU, što je uobičajeni element pritiska, je kontraproduktivno jer tako se zaustavlja i BiH. Dodik zaista nije spreman preuzeti ozbiljnu političku odgovornost za RS. Ne vidim koje se sankcije mogu primijeniti. Alternativa je EU koja nije obećana zemlja, ali je sustav pravila.

Pregovore za ulazak u EU treba otvoriti što prije, ali ne treba izmišljati nove uvjete, a to je činjeno. Ali ne treba ni preskakati uvjete jer ako ih preskačete štetite cijeloj zemlji. Poanta je da pomognete državi izgraditi institucije.

Kako vidite pregovore Srbije i hoće li to djelovati na odnose Hrvatske i Srbije?

Već u utječe. Dobro je da Srbija pregovara. Ako je suditi po nama, koliko god mi imali posla taj proces pregovora nam je pomogao u jednom koraku naše tranzicije i to će učiniti za Srbiju. Zato je to važno, a ne da se inatimo. Mislim da je to kratkovidno u funkciji izbora. Ako se tako postavljamo nikad se nećemo izvući s Balkana gdje svi svima sapunaju dasku iza leđa.

Kako vidite rasplet situacije oko izbora Glavnog tajnika UN-a? Kako stoji Vuk Jeremić?

Moguće je da bude izabran netko novi. Ima za to više razloga. Moraju se složiti članice Vijeća sigurnosti. Većina država, ali ne i naša, je krenula jako lobirati za kandidate. Većini stalnih članica je išao na živce proces selekcije. Moguć je izbor nekog trinaestog kandidata. Naravno da je to moguće. Ako se pojavi neki novi kandidat za njega će biti organizirana nova prezentacija i ta osoba može biti osoba konsenzusa. O tome sve više govori.

Vuk Jeremić ima podršku dosta zemalja i nekoliko ozbiljnih protivnika.

Facebook Komentari