Jučer je održan referendum u Republici Srpskoj, na kojem su građani upitani treba li se 9. siječnja obilježavati i slaviti kao dan Republike Srpske.
Dubravka Šuica, predsjednica hrvatske delegacije Europske pučke stranke i potpredsjednica delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH pomno prati stanje u toj zemlji, a nakon održavanja referenduma je izjavila:
„Smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala RS samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa. Iako to nije referendum za odvajanje, ukazuje na činjenicu da su nacionalni odnosi u lošem stanju i da i ovoga puta služe za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe, imajući na umu da će se lokalni izbori u BiH održati početkom listopada“.
„Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji. Hrvatska, kao punopravna članica EU neće i ne može mirno promatrati stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju jednakopravan položaj.
Stoga ćemo se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i to bi trebao biti uvjet za ulazak u EU. Podsjetila bih da je upravo za vrijeme predsjedanja hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića Bosna i Hercegovina predala svoj zahtjev za članstvo. Stoga i ovom prigodom pozivam međunarodnu zajednicu, visoku predstavnicu Federicu Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna i visokog predstavnika za Bih Valentina Inzka da se maksimalno angažiraju i pomognu smiriti tenzije i vratiti BiH na pravi, europski put“, zaključila je Dubravka Šuica.
Vijeće za opće poslove EU 20. rujna 2016. prihvatilo zahtjev BiH za kandidaturu za članstvo u EU. Ovi pozitivni signali sa zadnjeg sastanka Vijeća EU ozbiljna su prekretnica na europskom putu Bosne i Hercegovine. Počinje složeni proces pregovora s Europskom komisijom, odnosno ispunjavanje zahtjevnog upitnika, čime će institucije BiH imati priliku pokazati svoju usmjerenost prema europskim integracijama. Za očekivati je da će od 35 pregovaračkih poglavlja najteže biti ono o pravosuđu, u sklopu kojeg će se naći i položaj Hrvata u BiH.
Klub zastupnika EPP-a je najbrojnija politička skupina u Europskom parlamentu s 215 zastupnika iz 27 država članica.
