Po drugi put u deset mjeseci, oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu izlazi ponovno na birališta kako bi prijevremeno izabralo novi sastav Hrvatskog sabora i odlučilo tko će u njemu imati većinu, a time i dobiti priliku za sastavljanje nove vlade i vođenje države u iduće četiri godine.
Na izborima u studenom prošle godine relativni pobjednik bila je HDZ-ova Domoljubna koalicija koja je nakon mukotrpnih pregovora s Mostom NL formirala Vladu s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, kanadsko-hrvatskim poslovnim čovjekom do tada nepoznatim široj hrvatskoj javnosti.
Kratkotrajnu vladu pratile su stalne napetosti među partnerima, kulminirale su pred ljeto ove godine kada je HDZ, da bi izbjegao propitivanje povjerenja potpredsjedniku Vlade i svom tadašnjem šefu Tomislavu Karamarku, inicirao rušenje Oreškovićeve Vlade u Saboru što je saborska većina i učinila, po prvi put u modernoj Hrvatskoj.
Nakon pada Vlade, Sabor se sam raspustio, pa su birači prinuđeni ponovno izaći na birališta i izabrati novi, deveti saziv. U Hrvatskoj ga biraju u nedjelju, a u 49 država diljem svijeta, u subotu i nedjelju.
Bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u XI. izbornoj jedinici, u 49 država diljem svijeta, gdje bira ‘dijaspora’ odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu. Osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u XII. jedinici koju čini cijela Hrvatska.
Drugi su to parlamentarni izbori na kojima birači mogu koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju glasuju mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest kojeg preferiraju u odnosu na ostale kandidate s te liste. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak na listi.
“Sve je spremno za nedjeljne izbore”, poručuje predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin koji poziva birače da izađu na izbore.
“Ovo su prvi izvanredni parlamentarni izbori i odgovornost birača za političko stanje, odnosno stanje demokracije čini mi se i veća”, kaže Hrvatin.
“Poštovani birači, izađite, budite svjesni svojih prava i obveza, odlučite izlaskom i glasovanjem o novom sastavu Hrvatskog sabora, najvišeg predstavničkog tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti u Hrvatskoj”, poručuje predsjednik DIP-a.
Više kandidata nego u studenom
Iako je od posljednjih parlamentarnih izbora prošlo samo deset mjeseci, interes za izbore i dalje je velik. Potvrđuje to i brojka da se za 151 zastupničko mjesto natječe gotovo 2500 kandidata, oko 150 više nego u studenome.
Kandidati su prosječno stari 47,5 godina, stariji su od onih iz studenog kojima je prosječna dob bila 44,5 godine.
Najstarijoj kandidatkinji je 90 godina, dolazi iz Socijalističke radničke partije, najmlađa je samo mjesec dana u 19. godini i članica je Hrvatske radničke stranke.
Biračima se nudi 177 listi u 11 izbornih jedinica i 29 kandidata u XII. ‘manjinskoj’ jedinici.
Gotovo sedam tisuća biračkih mjesta
Birači će svoje pravo moći ostvariti na ukupno 6. 947 biračkih mjesta, što je gotovo identično brojci iz studenog. U Hrvatskoj je redovitih biračkih mjesta 6. 574, u inozemstvu njih 115, najviše u BiH (34) te u Njemačkoj (17).
Za glasovanje u inozemstvu aktivno se registriralo gotovo 60.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, što je za 23 tisuće više nego na izborima u studenom. U BiH aktivno registriranih je oko 35.000 hrvatskih državljana.
Naime, mnogim je biračima izdana nova osobna iskaznica, “a posjedovanje elektronske osobne iskaznice već uključuje aktivnu registraciju tih birača“, objašnjava Hrvatin.
Posebnih biračkih mjesta na kojima će glasovati privremeno upisani birači je 105, a onih za birače na službi u Oružanim snagama, zatvorenike, pomorce i birače smještene u ustanovama socijalne skrbi 152.
Gotovo 80 tisuća angažiranih oko izbora
Prijevremene parlamentarne izbore pratit će oko 12 tisuća promatrača, tisuću i pol manje nego u studenom. Najviše je HDZ-ovih, gotovo osam tisuća, od nevladinih udruga najbrojniji su promatrači Udruge u Ime obitelji (347). Izbore će pratiti i 23 strana promatrača, iz Koreje, Gruzije, Makedonije i Kosova.
Hrvatin dobrim drži da su promatrači brojni. “Želka mi je da svi dođu na biračka mjesta, jer to je dodatna garancija provjere na biračkim mjestima”, kaže predsjednik DIP-a.
Na provedbi izbora na izborni dan bit će angažirano gotovo 80.000 ljudi, kaže Hrvatin.
Prvi nepotpuni rezultati u ponoć
Na izborni dan glasuje se od 7 od 19 sati.
Prve nepotpune rezultate izbora DIP će objaviti u nedjelju u ponoć na konferenciji za novinare. No ‘tekuće’ rezultate počet će objavljivati od 22 sata na svojoj web stranici i osvježavat će ih svakih 15-ak minuta. “Vidjet će se broj obrađenih biračkih mjesta, broj birača na njima”, kaže Hrvatin.
Podatke o odazivu DIP će uobičajeno objaviti u dva navrata, u podne i u 17 sati.
“Ovo su prvi izvanredni parlamentarni izbori i odgovornost birača za političko stanje, odnosno stanje demokracije čini mi se veća, priželjkujem da odaziv bude viši od dosadašnjih, priželjkujem da bude barem 65 posto, pa i više”, poručuje Predsjednik DIP-a.
