Prije tri godine (kolovoz 2013.) počinje trend realnog rasta prometa u trgovini na malo EU (odjeljak G47), a u 2015. godini prvi se put bilježi veća razina realnog prometa u odnosu na 2008. godinu, piše Hrvatska gospodarska komora. Spomenuti trend rasta djelomično je rezultat povoljnijeg trenda na tržištu rada i kretanja potrošačkog optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodne godine. Uzlazni trend godišnjeg rasta kontinuirano traje, i to unatoč tome što je pouzdanje potrošača u ovoj godini (trend od veljače) nešto lošije u odnosu na prošlu godinu (unatrag desetak godina rekordnu prema optimizmu).
U srpnju ove godine maloprodajni je promet EU (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5% (u Hrvatskoj 1,7%) veći u odnosu na srpanj 2015. godine.
Godišnji rast srpanjskog prometa na razini EU strukturno je rezultat povećanja u većini zemalja EU (podaci za Češku, Grčku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni), izuzev Belgije (-1,8%), Njemačke (-0,8%), Malte (-2,7%) i Slovačke (-0,6%), gdje je zabilježen pad.
Promatrano po zemljama EU, i dalje se (od početka ove godine) najveći rast prometa bilježi u Rumunjskoj. Naime, u Rumunjskoj se od travnja 2015. godine kontinuirano bilježi godišnji rast maloprodajnog prometa, što je (od lipnja 2015. godine) pod značajnim utjecajem visokih stopa rasta prometa u kategoriji Hrana, pića i duhan. Porast u toj kategoriji pod utjecajem je smanjenja PDV-a na hranu (s 24% na 9%), koje je nastupilo u lipnju 2015. godine, a porast ukupnoga maloprodajnog prometa, od početka ove godine, pod utjecajem je smanjenja opće stope PDV-a s 24 na 20%.
U prvih sedam mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,8% (u Hrvatskoj 1,8%) veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, odnosno 4,1% veći (u Hrvatskoj manji za 8,7%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U srpnju je nastavljen trend rasta maloprodajnoga prometa u EU koji je započet prije tri godine te je u prvih sedam mjeseci veći za 4,1% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Od početka ove godine najbrži rast toga prometa bilježi se u Rumunjskoj, što je primarno rezultat smanjenja opće stope PDV-a u toj zemlji, a osobito stope PDV-a na hranu koja je smanjena s 24 na 9%. U Hrvatskoj se također nastavlja pozitivan trend, ali je razina maloprodajnog prometa i dalje niža, i to za 8,7% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.“
Rast Crobexa drugi mjesec zaredom
Indeksi na važnijim svjetskim burzama u kolovozu zadržali su visoku razinu u okolnostima snažne monetarne likvidnosti, niskih kamatnih stopa i iznimno niskih prinosa na obveznice, što je poduprlo globalni rast cijena dionica. Tako je tijekom kolovoza dio burzovnih indeksa dosegao svoj povijesni maksimum, a indikativno je da su u istom danu rekorde probila tri indeksa na američkom tržištu (Dow Jones, Nasdaq i S&P500), što se nije dogodilo od konca 1999. godine. Oscilacije u kretanju cijena dionica bile su pod utjecajem blagog oporavka cijena nafte i sirovina te procjena povezanih uz trenutak kada će FED podignuti kamatnu stopu. Europske burze poslovale su relativno dobro s obzirom na to da i dalje nije bio vidljiv znatniji utjecaj Brexita kao i problema u bankarskom sektoru u dijelu zemalja. U takvim je okolnostima među važnijim indeksima u kolovozu najviši rast zabilježio frankfurtski DAX (2,5%), a slijede ga japanski Nikkei225 s 1,9%, Nasdaq s 1,0% i londonski FTSE100 s 0,8%. Istodobno je pariški CAC40 stagnirao, dok je S&P500 pao za 0,1%, a Dow Jones za 0,2%.
Nastavak gospodarskog rasta, solidni poslovni rezultati tvrtki i uvjerljiviji pristup države u aktivaciji dijela imovine odrazili su se i na dinamiku kretanja na Zagrebačkoj burzi. Nakon rasta u srpnju Crobex je nastavio rasti i u kolovozu, pri čemu je krajem mjeseca prešao psihološku granicu od 1 800 bodova (posljednji se put tu nalazio u kolovozu 2015. godine) i mjesec završio s 1 818,39 bodova. To je 2,5% više nego na kraju srpnja. Identičan rast zabilježio je i Crobex10, indeks najlikvidnijih dionica, a rast su zabilježili i svi sektorski indeksi, izuzev CROBEXtransporta čija je vrijednost smanjena za 0,7%. Redovni promet na Zagrebačkoj burzi povećan je u kolovozu u odnosu na srpanj za 11,5%, pri čemu je promet dionicama bio 6,3% veći, promet obveznica porastao je za 70,3%, dok je promet strukturiranim proizvodima smanjen za 3,4%. Krajem kolovoza na Službeno su tržište uvrštene i dionice Zagrebačke burze, čime je zaključen proces dokapitalizacije. Time se Zagrebačka burza priključila dijelu značajnijih europskih burzi čije dionice kotiraju na tržištu kapitala.
Rast cijena dionica u kolovozu je obilježio i većinu susjednih regionalnih tržišta kapitala. Pritom je najviši rast zabilježio makedonski MBI10 indeks (+5,9%), a slijede ga sarajevski SASX10 s rastom od 0,3% i ljubljanski SBI-TOP s rastom od 0,1%. Istodobno je beogradski BELEX15 izgubio 1,3% svoje vrijednosti.
Kretanje cijena na domaćem tržištu kapitala uglavnom je usklađeno s tendencijama na svjetskim tržištima. Mogućnost pozitivnijih pomaka povezana je s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od prije planiranoga koji prate i nešto bolji poslovni rezultati tvrtki, što bi, uz poboljšanu situaciju u javnim financijama (proračunski deficit i javni dug), moglo dovesti i do poboljšanja situacije s rejtingom zemlje, a time i do većeg interesa inozemnih investitora. Porast vrijednosti burzovnih indeksa zasad nije popraćen i rastom prometa na burzi pa je redovni promet u kolovozu i dalje bio 47,5% manji nego u istom mjesecu prošle godine, dok je promet u prvih osam mjeseci ove godine bio za četvrtinu niži nego u istom razdoblju prošle godine.
