Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak je u Međimurju rekla da ima spremne demografske mjere.
“Mjere su spremne, dogovorit ćemo se o njihovu predstavljanju i voljela bih da to bude u sinergiji i suradnji s Vladom, a ako to ne bude moguće, onda ću ih uskoro predstaviti sama”, rekla je predsjednica u Međimurju, ali nije željela iznositi detalje o tim mjerama.
Koje bi mjere predsjednica mogla predstaviti, a s kojima će se stručnjaci zasigurno složiti, ako već ne bude premijer, neslužbeno je doznao Večernji list.
Jedna od njih svakako je rješavanje raširenog problema rada na određeno koji osobito pogađa mlade koji ne mogu planirati obitelji zbog takvog nesigurnog posla koji traje godinama, da ne kažemo unedogled. Hrvatska je u vrhu Europske unije po udjelu radnika koji rade na određeno, a nije slučajno ni to što najveći udio zaposlenih na određeno ima Slavonija iz koje se i iseljava najveći broj mladih ljudi.
Također, predsjednica bi mogla, doznaje Večernji list, predložiti poseban paket mjera za obitelji i mlade u ruralnim i slabije razvijenim krajevima, koji uključuju porezne, stambene olakšice i druge beneficije. Pritom, država je ta koja uz brigu o povećanju zaposlenosti mora voditi računa o ujednačenom razvoju zemlje i da su mladima u nerazvijenim područjima dostupni kvalitetni vrtići, škole, liječnici i ostala potrebna infrastruktura. Hrvatska je primjer neravnomjerno razvijene države i, ako se neka područja potpuno isprazne, to znači da je svaki budući razvoj u njima onemogućen i da je to izgubljen prostor.
Također, sada država ne mari za egzistencijalnu sigurnost mladih obitelji koje u krizi ostaju bez posla kao niz drugih europskih zemlja, stoga će vjerojatno jedna od predloženih mjera predsjednice biti da država preko socijalnih fondova financijski pomogne mladim obiteljima koje ostanu bez posla dok ne premoste krizu, odnosno nađu posao. Stambena problematika za mlade treba biti uklopljena u socijalne programe. Ali sufinanciranje stanova za mlade koji nemaju svoj krov nad glavom mora biti znatno povoljnije u ruralnim i nerazvijenim područjima. Niz zapadnih zemlja s razvijenom pronatalitetnom politikom pozitivno diskriminira zaposlene majke za razliku od Hrvatske i ta mjera trebala bi se naći među prijedlozima predsjednice, kao i prijedlozi da se delimitiraju roditeljske naknade na punu plaću, povećaju izdvajanja za djecu uz, naravno, poboljšanje usluga za djecu. Treba voditi računa i da je hrvatsko društvo heterogeno i demografske mjere treba prilagoditi svim slojevima, onima koji imaju i više i niže plaće.
Sve mjere koje će predsjednica uskoro iznijeti nisu provedive bez rebalansa proračuna i ako vladajući ostanu na deklarativnoj brizi za demografske probleme uz neke male pomake koje su napravili. Premda predsjednici vladajući predbacuju manje ili više suptilno da je lako kritizirati dok oni rade na rješavanju problema, činjenica je da su dosadašnje mjere po ocjeni struke bile uglavnom kozmetičke. To zasigurno zna i predsjednica zahvaljujući i stručnjacima s kojima se konzultira i dobro je upućena koje ključne probleme treba početi rješavati da bi se počelo zaustavljati iseljavanje i povećao broj rođene djece, piše Večernji.
Mjere koje bi mogle zaustaviti iseljavanje
Riješiti problem rada na određeno
U vrhu smo EU po udjelu radnika, osobito mladih, koji rade na određeno što ih onemogućava da planiraju obitelj
Mjere za ruralne krajeve
Paket mjera, od poreznih do stambenih olakšica i drugih beneficija za mlade i obitelji u nerazvijenim krajevima
Pozitivna diskriminacija majki
Tu mjeru ima niz zapadnih zemalja koje pozitivno diskriminiraju zaposlene majke s malom djecom
Pomoć obiteljima bez posla
Država treba osigurati financijsku pomoć za mlade obitelji koje ostanu bez posla dok ne nađu novi
