Oštećeni dužnik ne gubi pravni interes za utvrđenje ništetnosti nakon konverzije CHF kredita – pravomoćno utvrdio zagrebački županijski sud, nema zastare potraživanja preplaćenih kamata – pravomoćno u Puli, bilateralni ugovori između članica EU nisu u skladu s EU pravom – odlučio Sud EU, rečeno je na konferenciji za medije u Saboru.
U Hrvatskome saboru na konferenciji za novinare zastupnik Aleksić i odvjetnica Patricia Đurić izvijestili su javnost o najnovijim pravomoćnim presudama zagrebačkoga i pulskoga županijskoga suda, kojima se utvrđuju prava oštećenih dužnika kojima su banke nezakonito povećavale kamatne stope te o odluci Suda EU od 6. ožujka 2018. po predmetu C-284/16, koji je izuzetno važan za arbitražni spor koji je Unicredit pokrenuo protiv RH u Washingtonu.
Županijski sud u Zagrebu odbio je žalbu Privredne banke Zagreb te je na temelju prvostupanjske presude Općinskoga suda u Splitu pravomoćnoutvrdio da je ništetna ugovorna odredba o načinu promjene kamatne stope odlukom PBZ-a, unatoč tome što je nepoštena odredba kroz konverziju CHF kredita konvertirana u novu ugovornu odredbu. Pa tako najvažniji dio odluke zagrebačkoga suda glasi:
„U odnosu na prigovore žalitelja kojima se osporava pravni interes tužitelja za vođenje ove parnice valja navesti da je odredbom čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.) propisano da sud na ništavost pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba, dakle i tužitelj kao stranka iz ugovornog odnosa kredita, a okolnost da je nakon podnošenja tužbe sklopljen dodatak ugovoru o kreditu kojim je iznos kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF denominiran u kune s valutnom klauzulom u EUR nije od utjecaja na zakonitost odluke, jer je tužitelj svakako imao zakonit i opravdan interes za podnošenje tužbe što potvrđuje i činjenica da je došlo do sklapanja navedenog dodatka ugovora.“
Nažalost, tužitelj je uslijed konverzije povukao u konkretnom postupku dio tužbenog zahtjeva za isplatu preplaćenih kamata i pripadajućih zateznih kamata, pa onda o tome viši sud nije niti odlučivao.
Osim te presude, donesena je i presuda Županijskog suda u Puli, kojom je ponovno utvrđeno da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata na temelju kolektivne sudske presude u slučaju franak odnosno da je u privatnim sudskim procesima kojima se traži vraćanje preplaćenih kamata zastara prekinuta podizanjem kolektivne tužbe te je počela teći ispočetka od 13. lipnja 2014. odnosno od dana pravomoćnosti kolektivne presude u slučaju franak.
Ukratko, zaključeno je na temelju konkretnih pravomoćnih presuda:
1. Nakon konverzije CHF kredita dužnici i dalje imaju pravo na utvrđivanje ništetnosti pojedinih ugovornih odredaba, a time i na utvrđivanje ništetnosti samoga ugovora o kreditu. To znači da će nakon eventualne pozitivne presude Visokoga trgovačkog suda svaki oštećeni dužnik imati pravni interes dokazati da je njegov CHF ugovor ništetan ili da je ništetna ugovorna odredba o valutnoj klauzuli CHF.
2. Na Vrhovnome sudu u tijeku su dvije izvanredne revizije povodom utvrđenja zastare potraživanja za vraćanje preplaćenih kamata. Vrhovni sud će tako svojom odlukom konačno i nedvojbeno utvrditi sudsku praksu vezanu za zastaru potraživanja u privatnim sudskim procesima koji se naslanjaju na kolektivnu presudu u slučaju franak. Već je doneseno na stotine prvostupanjskih presuda te nekoliko pravomoćnih presuda kojima je potvrđeno da nema zastare potraživanja, kao što je i spomenuta pulska presuda,pa je realno nadati se kako će Vrhovni sud RH donijeti odluku o zastarama koja će biti u korist oštećenih dužnika.
I konačno, Sud EU donio je odluku u predmetu C-284/16 te je utvrdio da bilateralni sporazum između Slovačke i Nizozemske sklopljen prije ulaska u EU u dijelu koji govori o zaštiti ulaganja nije u skladu a EU pravom. Drugim riječima, za sporove između zemalja članica EU nadležni su samo EU sudovi, pa je onda Arbitražni centar u Washingtonu (ICSID) nenadležan za arbitražu koju je Unicredit pokrenuo protiv Republike Hrvatske zbog konverzije CHF kredita. Time je potvrđeno da sve ono što zastupnik Aleksić, SNAGA i Udruga Franak tvrde od samoga početka toga spora odgovara istini. Snaga traži od Vlade RH da proaktivno pokrene pitanje nenadležnosti ICSID-a te time konačno zaustavi taj ilegalni arbitražni proces. Očekuje se od Unicredita da nakon odluke Suda EU i sam odustane od arbitraže. Mjesto za eventualno pokretanje spora banaka protiv RH jesu samo i jedino trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj!
Aleksić je ponovio da je izuzetno nezadovoljan totalnom nezainteresiranošću i nečinjenjem HNB-a i Vlade RH, koji svojim zatvaranjem očiju pred očiglednim nezakonitim radnjama banaka ne poduzimaju ništa protiv kamatarenja hrvatskih građana. Nakon značajne relevantne sudske prakse, i dalje banke primjenjuju nezakonite vanugovorno definirane kamatne parametre te i dalje dužnici moraju sudskim putem zahtijevati svoj novac koji su banke neosnovano uzimale unazad petnaest godina. Umjesto da zakonskim putem napuni džepove svojih građana novcem koji su im banke nezakonitim radnjama otele, vlast zatvara oči pred bezakonjem i dopušta nastavak kamatarenja hrvatskih građana. S druge strane, HNB kao nadzorno tijelo nije nakon pravomoćne kolektivne presude naložio bankama da moraju sve kamatne stope vratiti na početne ugovorene veličine. Dapače, HNB stalno tvrdi kako banke nisu morale ugovoriti parametre za promjenu kamatne stope, nego su ih smjele vanugovorno definirati. Srećom, građanski sudovi ne podržavaju taj nakaradni, skandalozni i protupravni stav HNB-a.
Budući da se od vlasti zasad ne može očekivati da natjera banke na zakonito ponašanje, svaki oštećeni dužnik može dobiti potrebne savjete za njihove tužbene procese na: pravo.udrugafranak@gmail.com
