Kaže se da je položaj manjina mjerilo demokratičnosti društva i države. Hrvatska u tome prednjači i ima zajamčena mjesta za manjine u Saboru, no kako je s pravima hrvatskih zajednica u susjedstvu?
U Sloveniji se Hrvati kao manjina i ne priznaju, u Srbiji se sustavno asimiliraju, dobrim se mogu ocijeniti njihova prava u Mađarskoj – zaključili su sudionici Foruma hrvatskih manjina, piše HRT.
Iako je prema nekim procjenama u Srbiji oko 170 tisuća Hrvata, ni trećina ih se tako ne izjašnjava. Imaju svoje škole, ali kako izborni zakon otežava postupak kandidiranja manjinskih lista, kažu, ne mogu prijeći ni izborni prag ni participirati u vlasti. U parlamentu imamo zastupnika, ali zastupnika koji je izabran na izborima, ne kao što u Hrvatskoj manjine ulaze izravno u parlament. Kod nas je jedan zatupnik koji je izabran na izborima, ušao je sa Demokratskom strankom, izjavio je Dragan Dražen Ilić iz Hrvatskog kulturnog centra iz Novog Sada. Stoga traže da se i njima omogući neposredna zastupljenost.
Slovenci pak s druge strane, 40 tisuća Hrvata kao nacionalnu manjinu uopće ne priznaju, ali priznaju Mađare i Talijane, kojih je tri puta manje.
Na problem nepriznavanja hrvatske nacionalne manjine novinare je upozorio i Ivan Botteri, koji je rekao kako su u Sloveniji priznate samo mađarska i talijanska nacionalna manjina, iako ih je oko 12.000, a oko 40.000 Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina. Smatra da je to zbog političkog interesa Slovenije. “Oni su naslijedili stanje iz Jugoslavije. Kada se Slovenija osamostalila, oni bi priznavanjem prava smanjili svoj politički utjecaj u parlamentu, što ne žele. To i dalje ne žele i to nastoje riješiti na drugi način, ali nikako priznavanjem nacionalne manjine jer u tome ne vide svoj politički interes”, rekao je Botteri. Istaknuo je i kako su u Sloveniji već predložili da se pokrene proces priznavanja hrvatske nacionalne manjine, ali je to u slovenskom parlamentu zaustavljeno već na prvom koraku.
U Crnoj Gori, gdje Hrvati čine oko 1 posto stanovništva, ipak imaju bolji status nego prije 20 godina. Imaju svoje predstavnike i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti, kaže zastupnik Hrvata u Crnoj Gori. Imamo nastavu na hrvatskom jeziku, imamo ponovno brojna kulturna društva sa hrvatskim predznakom i na Hrvatima je samima da na dalje razvijaju i utvrđuju svoje identitetske vrijednosti, kaže Adrijan Vuksanović, zastupnik Hrvatske građanske inicijative.
U Mađarskoj 10-ak tisuća Hrvata ima dobre uvjete. Mjesna samouprava, učenje jezika od vrtića do srednje škole. U Pečuhu je Odsjek za hrvatski jezik, kao i kazalište. A od 2014. imaju glasnogovornika u Parlamentu koji ima sva prava, ali ne može glasovati.
Zbog problema koje imaju u realizaciji svojeg statusa u pojedinim zemljama, mladi se sve rjeđe izjašnjavaju kao Hrvati, kažu u Matici iseljenika.
Nama je cilj naći nešto kul što bi ih oduševilo što su pripadnici hrvatske manjine, da to prepoznaju kao prednost s nečim s čime će se zapravo me ne praviti važni, ali osjećati vrijednim, kaže Mirjana Piskulić, v. d. ravnatelja Hrvatske matice iseljenika. A kul su, dodala je, virtualni mediji, pogotovo društvene mreže koje imaju potrebnu prodornost u aktiviranju mladih.
No da bi ostvarili prava koja im pripadaju, ali se ne poštuju, prodornija treba biti, rekli su na sastanku s predsjednicom, i hrvatska država.
