Građani Hrvatske žele da Vlada izdvaja više novca za obrazovanje, gospodarstvo i inovacije, zdravstvo, razvoj poljoprivrede i biokemije i digitalno društvo.
Tih pet sektora izabrali su među ponuđenih 11 u upitniku koji na mrežnoj stranici www.hrvatska2030.hr mogu ispuniti ako svojim sugestijama žele pomoći u izradi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine (NRS).
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u promotivnom spotu koji se na televizijskim ekranima emitira posljednjih tjedana poziva građane da daju svoje prijedloge za viziju Hrvatske 2030. godine kako bi se izradila prva desetogodišnja sveobuhvatna nacionalna strategija, piše Novi list.
Hrvatska trenutno ima preko 140 nacionalni strateških dokumenata, koji pokrivaju gotovo svaki sektor te više od 1.700 lokalnih i regionalnih strategija. Proizvodnja tih dokumenta, koja je bila nužna i za povlačenje sredstava iz EU fondova, išla je puno bolje nego njihova primjena, pa vjerojatno vrlo mali broj građana zna da je prije pet godina u industrijskog strategiji bilo zacrtano da će do 2020. godine broj zaposlenih u tom sektoru narasti za oko 90 tisuća. Ne treba ni spominjati da od tog plana neće biti ništa.
Sve te dokumente trebala bi sada zamijeniti ili objediniti jedna Strategija koja će biti izrađena do kraja 2019. godine, a ovaj put Ministarstvo je uz pomoć europskih fondova pokrenulo i projekt koji bi trebao osigurati i sudjelovanje građana, onih čiji bi se život trebao promijeniti nabolje nakon primjene tog dokumenta. Osim ispunjavanja upitnika, građani su pozvani i da daju svoju viziju Hrvatske i to je dosad učinilo njih stotinu.
“Ne postoji bojazan da bi taj dokument mogao doživjeti sudbinu desetaka strateških dokumenta koji su posljednjih desetljeća izrađeni u Hrvatskoj”, tvrde iz Ministarstva regionalnog razvoja.
“Hrvatsku za desetak godina vidim kao vrlo uspješnu zemlju zadovoljnih ljudi kojima ne pada na pamet otići, u kojoj svaki građanin s ponosom govori o našoj zemlji. Vidim zemlju koja za sebe i ostale zemlje Europe i svijeta proizvodi najkvalitetniju hranu (biljnu i životinjsku) po najvišim ekološkim standardima”, jedan je od odgovora građana koje je Ministarstvo dostavilo Novom listu.
