Rasprava o smrti Kristiana Josipa Periša i odgovornosti za stanje u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan nastavljena je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini otvaranjem pitanja broja preminulih pacijenata i ozbiljnog manjka zaposlenika u toj zdravstvenoj ustanovi.
Zastupnik Mislav Krasić (Drito) pozvao se na podatke iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba, prema kojima je u Klinici Sveti Ivan tijekom 2022. godine zabilježeno 78 smrtnih slučajeva, 2023. godine 72, a 2024. godine 51.
Uspoređujući podatke s Klinikom za psihijatriju Vrapče, upozorio je na razlike koje, smatra, zahtijevaju dodatno objašnjenje.
“Kada usporedimo podatke iz Vrapča i Jankomira, vidimo da Vrapče ima dvostruko više hospitalizacija, a upola manje preminulih pacijenata”, naveo je Krasić.
Pritom je naglasio da se samo na temelju tih brojki ne mogu donositi zaključci bez dodatnog konteksta, među ostalim zbog pacijenata na palijativnoj skrbi, ali je zatražio detaljnije objašnjenje razlika.
Više od 30 zaposlenika na bolovanju
Posebno je upozorio na kadrovsku situaciju u Klinici nakon smrti Periša i pokretanja postupaka protiv zaposlenika.
Prema njegovim navodima, više od 30 medicinskih sestara i tehničara otišlo je na bolovanje, dok su četvorica zaposlenika dobila otkaz. Od ukupno 170 zaposlenih, tvrdi Krasić, Klinika je praktički preko noći ostala bez značajnog dijela osoblja.
“Može li bolnica normalno funkcionirati u takvim uvjetima?”, upitao je.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovorio je kako Grad Zagreb nema ovlasti nadzirati postupke liječenja u zdravstvenim ustanovama, čak ni kada je njihov osnivač.
Objasnio je da je do 2019. postojala agencija koja je uspoređivala ishode liječenja u hrvatskim bolnicama, no nakon njezina ukidanja tu je ulogu preuzelo Ministarstvo zdravstva, dok su ranija izvješća prestala izlaziti.
“Ministarstvo zdravstva ima zdravstvenu inspekciju koja utvrđuje propuste u zdravstvenom aspektu funkcioniranja ustanova. Grad Zagreb ima instrumente nadzora samo u smislu poslovanja. Gradski ured za kontrolu ne smije nadzirati postupke liječenja, čak ni u ustanovama kojima je Grad osnivač”, objasnio je Tomašević.
Krasić predložio uvođenje kriznog upravljanja
Krasić je potom upozorio da nije dobio konkretan odgovor o tome kako će se riješiti problem nedostatka osoblja i osigurati redovno funkcioniranje bolnice.
Zbog toga je predložio uvođenje kriznog upravljanja te formiranje zajedničkog tima predstavnika Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva koji bi koordinirao rad Klinike dok se situacija ne stabilizira.
“Preko noći je bolnica kojoj je Grad Zagreb osnivač ostala bez 20 posto osoblja koje neposredno radi s pacijentima. Što to znači za preostale zaposlenike? Kako uopće može funkcionirati redovan rad bolnice? Zašto niste odlučnije reagirali kada je situacija eskalirala i uveli krizni menadžment?”, pitao je Krasić.
Dodao je kako krizno upravljanje nije jedino moguće rješenje, ali smatra da bi u aktualnim okolnostima bilo poželjno.
“Očito je stvar izmakla kontroli”, poručio je.
Tomašević: Ministarstvo mora rasteretiti Kliniku
Tomašević je odgovorio kako država financira plaće zdravstvenih radnika, neovisno o tome tko je osnivač pojedine zdravstvene ustanove, te da Ministarstvo zdravstva daje suglasnosti za zapošljavanje.
Govoreći o velikom broju zaposlenika na bolovanju, gradonačelnik je ustvrdio da je riječ o odlasku na bolovanje iz protesta.
Priznao je da je funkcioniranje Klinike Sveti Ivan otežano, ali je odgovornost za organizaciju zdravstvenog sustava i osiguravanje kontinuiteta zdravstvene skrbi pripisao Ministarstvu zdravstva.
“Funkcioniranje Klinike Sveti Ivan je otežano, ali budući da je Ministarstvo odgovorno za zdravstveni sustav, smatram da je potrebno rasteretiti bolnicu preko Rebra i drugih bolnica”, zaključio je Tomašević.
