Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je na obilježavanju 64. obljetnice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu da Hrvatska mora preispitivati koristi članstva u Europskoj uniji i dosljedno zastupati vlastite nacionalne interese. Kritizirao je i način na koji se oblikuje europska vanjska politika, ustvrdivši da ona u stvarnosti ne postoji.
Europska unija nije država i ne može postati država, a njezina zajednička vanjska politika ne postoji, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelujući na svečanoj sjednici Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, održanoj povodom 64. obljetnice osnutka i Dana fakulteta.
Govoreći pred akademskom zajednicom, Milanović je istaknuo kako je, nakon 13 godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji, potrebno otvoreno razgovarati o tome što Hrvatska od članstva dobiva i koliko ono pridonosi ostvarivanju nacionalnih interesa.
“Legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan”, rekao je Milanović, naglasivši kako takva pitanja ne postavlja zbog zagovaranja izlaska Hrvatske iz Europske unije, nego zbog potrebe za jasnim definiranjem državnih prioriteta.
Prema njegovim riječima, među ključnim pitanjima koja Hrvatska mora postavljati jesu sigurnost, gospodarski rast i povećanje životnog standarda građana.
“Je li naš interes sigurnost, to svakako, je li to gospodarski rast i koliki gospodarski rast, je li to rast društvenog standarda? To su parametri po kojima mjerimo da bismo se mogli orijentirati i zaključiti što dalje”, poručio je predsjednik.
Cijena nepostojanja europske vanjske politike je i nepostojanje hrvatske
Dio obraćanja Milanović je posvetio vanjskoj politici Europske unije, upozoravajući na nedostatak političkog dogovora među državama članicama i sve manji prostor za samostalno djelovanje.
Ustvrdio je kako Europska unija nije zamišljena kao država te da se njezini temeljni akti desetljećima nisu mijenjali na način koji bi omogućio kvalitetnije zajedničko odlučivanje o vanjskopolitičkim pitanjima.
“EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska”, izjavio je Milanović.
Pritom je otvorio pitanje načina na koji se države članice predstavljaju na međunarodnoj sceni i koliko njihovi nacionalni interesi dolaze do izražaja.
“Zadovoljava li nas da u nizu pitanja šutimo i da nas na vanjskim forumima predstavljaju nekakvi bivši političari koji su na ta mjesta došli bez mandata?”, zapitao se PRH, pozivajući na ozbiljniju raspravu o položaju Hrvatske u europskim i međunarodnim odnosima.
Kritika odnosa prema demokraciji
Milanović se osvrnuo i na stanje demokracije u svijetu, povezujući domaće političke prijepore, kao i sukobe unutar Ustavnog suda, s međunarodnim događajima poput upada u američki Kongres i političkih zbivanja u Poljskoj.
Postavio je pitanje s kojim pravom pojedini politički i društveni akteri drugima drže lekcije o demokraciji, ističući potrebu za kritičkim propitivanjem političkih procesa i institucija.
Upravo takvu ulogu, smatra predsjednik, trebao bi imati Fakultet političkih znanosti, biti prostor otvorene rasprave, argumentiranog neslaganja i propitivanja ustaljenih političkih stavova.
“Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi: tko je stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže, što je to demokracija”, rekao je Milanović.
Zaključio je kako su takva pitanja legitimna i važna jer otvorena rasprava, čak i kada ne nudi konačne odgovore, može pridonijeti razumijevanju međunarodnih odnosa i sprječavanju sukoba.
Uz predsjednika Milanovića, na svečanoj sjednici govorili su dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić-Čakar, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec te predstavnici Vlade i Hrvatskog sabora.
Svečanosti su nazočili i izaslanica predsjednika Vlade, ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Ivan Malenica.
U sklopu obilježavanja 64. obljetnice Fakulteta dodijeljene su nagrade i priznanja najuspješnijim studentima, profesorima, umirovljenim profesorima i partnerskim organizacijama.
Predsjednika Milanovića pratila je savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković, izvijestio je Ured predsjednika Republike Hrvatske.
