Čuvate li kruh u hladnjaku kako bi dulje ostao svjež? Stručnjaci upozoravaju da je to jedna od najčešćih pogrešaka. Otkrivamo kako pravilno skladištiti kruh, što učiniti kada se stvrdne i kako ostatke pretvoriti u ukusna jela.
Kruh je jedna od osnovnih namirnica u mnogim kućanstvima, ali njegovo čuvanje često zadaje glavobolje. Tek kupljena štruca već nakon dan ili dva može postati suha, izgubiti mekoću ili razviti plijesan. I dok mnogi posežu za hladnjakom u nadi da će tako produljiti njegovu svježinu, pekarski stručnjaci savjetuju drukčiji pristup.
Prema savjetima pekara koje donosi britanski The Guardian, najvažniji su pravilno mjesto za čuvanje, odgovarajuća ambalaža i nekoliko jednostavnih trikova kojima se kruhu može vratiti dio izgubljene svježine.
Papirnata vrećica bolji je izbor od hladnjaka
Tijekom pečenja škrob u brašnu upija vodu, zbog čega je unutrašnjost kruha mekana i prozračna. Nakon vađenja iz pećnice kruh postupno gubi vlagu, a promjene u strukturi škroba pridonose njegovu starenju i stvrdnjavanju.
Sophia Handschuh, suosnivačica londonske pekarnice Sourdough Sophia, preporučuje čuvanje kruha na sobnoj temperaturi, u papirnatoj vrećici u kojoj je kupljen. Takva ambalaža jednostavno je i praktično rješenje koje ne zahtijeva kupnju posebnih dodataka.
Sličan savjet daje i Rachel Morgan iz edinburške pekarnice Twelve Triangles. Prema njezinu mišljenju, važno je pripaziti na nakupljanje vlage jer ona može omekšati koricu i pogodovati razvoju plijesni.
Pčelinji vosak i višekratni omoti također mogu poslužiti za čuvanje kruha, ali stručnjaci smatraju da nema potrebe za dodatnim troškom ako je obična papirnata vrećica već pri ruci.
Zašto kruh ne biste trebali držati u hladnjaku?
Iako se hladnjak često povezuje s duljom svježinom namirnica, kod kruha vrijedi drukčije pravilo. Niske temperature ubrzavaju procese zbog kojih kruh postaje ustajao, pa on može izgubiti poželjnu teksturu mnogo brže nego kada se čuva na sobnoj temperaturi.
Pekar Florin Grama iz londonske pekarnice Tarn Bakery posebno upozorava na ovu pogrešku. Kruh pohranjen u hladnjaku može postati ustajao već nakon jednog dana.
Problem je i u tome što hladnjak ne rješava sve izazove povezane s vlagom i plijesni, a pritom negativno utječe na teksturu kruha. Ako ga planirate pojesti tijekom sljedećih nekoliko dana, prikladnije je čuvati ga na sobnoj temperaturi, zaštićenog od izravnog strujanja zraka.
Kako kruhu vratiti mekoću i svježinu?
Ako je kruh star dan ili dva i već se počeo sušiti, još ga možete pokušati osvježiti. Jedan od najjednostavnijih načina jest kratko zagrijavanje u pećnici.
Preporuka je staviti kruh u pećnicu na pet do deset minuta. Zagrijavanje omogućuje promjene u strukturi škroba i pomaže da sredina ponovno postane ugodnija za jelo. Takav postupak može produljiti vrijeme u kojem će kruh biti ukusan, iako učinak ovisi o njegovoj vrsti i stupnju osušenosti.
Za dodatnu aromu možete ga lagano poprskati vodom prije zagrijavanja. Ako ga nakon toga narežete i poslužite s maslacem pomiješanim s češnjakom i začinskim biljem, uz malo sira prema želji, dobit ćete jednostavan obrok koji će starijem kruhu dati novu vrijednost.
Važno je pritom razlikovati suhi kruh od onoga na kojem se pojavila plijesan. Kruh s vidljivom plijesni treba baciti, a ne pokušavati spasiti zagrijavanjem.
Zamrzavanje je najbolje rješenje za dulje čuvanje
Ako znate da cijelu štrucu nećete pojesti u nekoliko dana, zamrzivač je najpraktičniji izbor. Tako možete sačuvati kruh za kasnije i smanjiti količinu hrane koja završi u otpadu.
Pekar Florin Grama preporučuje da kruh prije zamrzavanja narežete na kriške. Potom ih dobro zamotajte i spremite u zamrzivač. Kada vam zatrebaju, možete izvaditi samo onoliko kriški koliko planirate pojesti te ih staviti izravno u toster.
Druga je mogućnost zamrznuti cijelu štrucu. Nakon odmrzavanja možete je zagrijati u pećnici na približno 160 stupnjeva Celzijevih kako bi ponovno postala topla i ugodna za posluživanje.
Prednost zamrzavanja je u tome što ne morate svakodnevno pokušavati potrošiti cijelu štrucu prije nego što izgubi kvalitetu. Dovoljno je unaprijed razmisliti o količini koja vam je potrebna.
Stari kruh prepecite
Kada kruh postane pretvrd za uobičajene sendviče, i dalje može biti izvrstan sastojak za druga jela. Umjesto da ga bacite, možete ga pretvoriti u domaće krutone za salate i juhe.
Stariji kruh natrgajte na komade, prelijte maslinovim uljem te dodajte krupnu morsku sol, češnjak i svježi timijan. Pecite ga deset do dvadeset minuta, odnosno dok komadi ne postanu zlatni i hrskavi. Vrijeme pečenja prilagodite veličini komada i jačini pećnice.
Takvi krutoni posebno su ukusni u kremastim juhama i svježim salatama, a priprema ne zahtijeva mnogo truda ni dodatnih sastojaka.
Od ostataka kruha napravite domaće krušne mrvice
Još jedan koristan način iskorištavanja starog kruha jest priprema krušnih mrvica. Osušene komade dovoljno je usitniti u sjeckalici ili naribati, a zatim spremiti u čistu, suhu i dobro zatvorenu posudu.
Domaće krušne mrvice mogu poslužiti za pohanje mesa, pripremu popečaka i mesnih okruglica, a mogu se iskoristiti i za hrskavi završni sloj na tjestenini. Ako ih kratko prepržite na maslinovu ulju, dobit ćete aromatičan dodatak koji jednostavnom jelu daje zanimljivu teksturu.
Ljubitelji hrskavih zalogaja mogu pripremiti i tanke čipsove od kruha. Kruh narežite na vrlo tanke ploške, pokapajte maslinovim uljem i pecite dok se potpuno ne osuši i postane hrskav.
Nekoliko jednostavnih pravila za manje bacanja hrane
Pravilno čuvanje kruha ne zahtijeva posebnu opremu ni skupe dodatke. Dovoljno je odabrati odgovarajuću metodu ovisno o tome kada ga planirate pojesti.
Kruh koji ćete potrošiti tijekom nekoliko dana čuvajte na sobnoj temperaturi u papirnatoj vrećici. Za dulje razdoblje radije ga zamrznite, po mogućnosti narezanog na kriške. Ako se počeo sušiti, kratko zagrijavanje može mu vratiti dio mekoće, a ostatke možete iskoristiti za krutone, krušne mrvice ili hrskave zalogaje.
Najvažnije je zapamtiti da hladnjak nije najbolje mjesto za čuvanje kruha. Uz nekoliko malih promjena u svakodnevnim navikama moguće je dulje uživati u njegovu okusu, bolje iskoristiti kupljenu količinu i smanjiti bacanje hrane.
