Udruga hrvatskih sudaca (UHS) reagirala je na izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je ocijenio da bi izgreda bilo znatno manje da su sudovi pravodobno presudili u oko 150 prekršajnih prijava. Iz Udruge poručuju da se odgovornost ne može prebacivati na pravosuđe bez konkretnih i provjerljivih podataka te pozivaju MUP da javnosti predoči cjelovite informacije o postupanju policije i sudova.
Spor se odnosi na prekršaje iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji obuhvaća, među ostalim, remećenje javnog reda i mira izvođenjem ili reproduciranjem pjesama, tekstova i skladbi te isticanjem određenih simbola, tekstova, slika i crteža na javnim mjestima.
UHS smatra da su paušalne ocjene o učinkovitosti pravosuđa neprihvatljive bez uvida u cjelovite podatke o postupanju svih uključenih institucija.
“Bez konkretnih, provjerljivih i cjelovitih podataka ministar odgovornost za izgrede unaprijed pripisuje sudovima, zanemarujući ulogu i odgovornost drugih institucija, uključujući policiju”, poručuju iz Udruge.
UHS traži odgovore o 150 prekršajnih prijava
Iz Udruge hrvatskih sudaca ističu kako sama brojka od oko 150 prijava na razini cijele države nije dovoljna za procjenu učinkovitosti sudova. Od ministra Božinovića traže da objavi podatke o tome na kojim su sudovima predmeti zaprimljeni, koliko ih je neriješeno te odnosi li se spomenuti broj na ukupno policijsko postupanje ili isključivo na predmete upućene sudovima.
UHS traži i podatke o broju prekršajnih naloga koje je izdala policija, visini izrečenih novčanih kazni te broju optužnih prijedloga podnesenih sudovima u žurnom i redovnom postupku.
Posebno naglašavaju važnost uloge policije kao ovlaštenog tužitelja, uključujući pravodobno osiguravanje dokaza i aktivno sudjelovanje u žurnim postupcima.
Od ministra traže i usporedbu kazni koje policija izriče prekršajnim nalozima s kaznama koje sudovi izriču pravomoćnim presudama.
“Na temelju kojih podataka ministar zaključuje da bi pravodobno odlučivanje (ako ga nije bilo) u tim predmetima spriječilo konkretne nove izgrede?”, jedno je od pitanja koje UHS postavlja u svojem priopćenju.
Splitski prekršajni sud ima više od 14.000 neriješenih predmeta
Kao primjer opterećenosti pravosuđa, Udruga navodi podatke za Općinski prekršajni sud u Splitu, koji, prema njihovu priopćenju, trenutačno ima više od 14.000 neriješenih predmeta, a radi sa samo 22 suca. Istodobno je, navode, taj sud tijekom ove godine već riješio više od 14.000 predmeta.
UHS upozorava i na dodatno opterećenje tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, kada se održavaju masovni koncerti i visokorizične sportske utakmice, koji mogu generirati velik broj prijavljenih prekršaja.
Prema njihovu stajalištu, učinkovitost sudova ne može se procjenjivati izdvajanjem jedne brojke bez uvida u strukturu predmeta, njihovu hitnost i stvarno opterećenje sudaca.
“Nisu svi predmeti hitni niti se svi vode u žurnom postupku”, ističu iz Udruge.
Brzo sankcioniranje zajednički je cilj
UHS naglašava da ne osporava potrebu za brzim i učinkovitim sankcioniranjem prekršaja, ali smatra da odgovornost za funkcioniranje sustava mora odgovarati stvarnoj ulozi svake institucije.
Od MUP-a očekuju da objavi podatke o vlastitom postupanju, pomogne utvrditi stvarne uzroke eventualnih zastoja i sudjeluje u pronalaženju učinkovitih rješenja.
Udruga ujedno poziva ministra da prestane s javnim pripisivanjem odgovornosti sudovima bez potpunih i provjerljivih činjenica.
