Navijačko nasilje, rasistički ispadi i pirotehnika već godinama narušavaju nogometne utakmice diljem svijeta, a Hrvatska nije iznimka. Dok se u Splitu bilježe ozbiljni incidenti uoči europske nogometne utakmice, Belgija pooštrava pravila kako bi stadione učinila sigurnijima i odgovornima za ponašanje svojih navijača.
Nogomet bi trebao biti mjesto sportskog nadmetanja, zajedništva i strasti, no nerijetko se pretvara u poprište nasilja, sukoba i diskriminacije. Problemi s huliganizmom ne poznaju granice, a posljedice ne osjećaju samo navijači i klubovi nego i policija, lokalne zajednice te svi oni koji na utakmice dolaze uživati u sportu.
Neredi u Splitu ponovno otvorili pitanje sigurnosti
Da je riječ o problemu koji ni Hrvatsku ne zaobilazi, pokazali su događaji u Splitu uoči utakmice Hajduka i Ajaxa policija je privela desetke navijača, a među oduzetim predmetima našli su se noževi, kamenje, pirotehnika i drugi predmeti pogodni za napad. Prema izvješćima policije i medija, tijekom dvije noći zabilježeni su i sukobi u kojima su napadnuti gostujući navijači, a nekoliko nizozemskih državljana zatražilo je liječničku pomoć.
Kazne zbog pirotehnike i diskriminacije
Nekoliko dana ranije, nakon utakmice Hrvatske i Španjolske u Splitu, odigrane 6. listopada, Hrvatski nogometni savez kažnjen je s ukupno 57.000 eura zbog diskriminatornog ponašanja dijela navijača, korištenja pirotehnike i blokiranja prolaza na tribinama.
Huliganizam ne zaobilazi ni ostatak Europe
Ni ostatak Europe nije pošteđen. U srpnju 2026. utakmica kvalifikacija za Europsku ligu između Derry Cityja i CSKA Sofije bila je prekinuta zbog nereda, ulaska navijača na teren i sukoba na tribinama. UEFA je nakon incidenta izrekla financijske kazne klubovima, a bugarskom klubu i dodatne sankcije zbog rasističkog i diskriminatornog ponašanja navijača.
Kako zaustaviti nasilje na stadionima?
Takvi događaji ponovno otvaraju pitanje kako spriječiti nasilje i osigurati da nogometni stadioni budu mjesta na kojima se navija bez straha.
Belgija pooštrava pravila: Nema tolerancije za rasizam i diskriminaciju
Belgija je, kako piše Bruxelles Times, krenula u odlučniji obračun s huliganizmom izmjenama svojeg nogometnog zakonodavstva. Cilj je pooštriti sankcije za nasilno i diskriminatorno ponašanje, suzbiti nedopuštenu uporabu pirotehnike te povećati odgovornost organizatora utakmica za sigurnost na stadionima.
Izmjene belgijskog zakona o sigurnosti na nogometnim utakmicama dio su šireg plana za sigurniji nogomet. Već je ranijim zakonskim rješenjima uveden stroži pristup rasizmu i ksenofobiji, a najnovija reforma, koju je belgijska vlada prihvatila 2026. godine, predviđa dodatno pooštravanje kazni i jačanje nadzora.
Poruka belgijskih vlasti je jasna: nogometni stadioni ne smiju biti prostor u kojemu se toleriraju nasilje, govor mržnje i ugrožavanje drugih gledatelja.
Veće novčane kazne i dulje zabrane ulaska na stadione
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na financijske kazne za prekršaje povezane s nogometnim utakmicama. Prema reformi koju je belgijska vlada predstavila 2026. godine, minimalna opća novčana kazna povećava se s 250 na 500 eura.
Strože se kažnjavaju i rasistički te ksenofobni ispadi. Minimalna novčana kazna za takvo ponašanje raste s 1.500 na 2.000 eura, dok se minimalno trajanje zabrane ulaska na stadion produljuje s 30 mjeseci na tri godine.
Za fizičko nasilje, uključujući napade i nanošenje tjelesnih ozljeda, predviđa se minimalna kazna od 2.500 eura, u odnosu na dosadašnjih 2.000 eura.
Ranije izmjene belgijskog zakona predviđale su i mogućnost zabrane pristupa stadionima u trajanju do deset godina za određene prekršaje povezane s nogometnim huliganizmom. Time se nastoji udaljiti počinitelje nasilja s utakmica i spriječiti ponavljanje incidenata.
Na meti su i rasističke pjesme, govor mržnje i pirotehnika
Belgijske mjere ne odnose se samo na fizičke obračune. Kako piše Bruxelles Times, posebna pozornost posvećuje se rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima diskriminacije, uključujući antisemitizam.
U ranijim zakonskim izmjenama za rasističke i ksenofobne ispade propisana je minimalna kazna od 1.500 eura i zabrana ulaska na stadion u trajanju od 30 mjeseci. Za određene antisemitske pjesme, kao i za ponavljače prekršaja i osobe koje potiču druge na takvo ponašanje, predviđene su i strože sankcije.
Novija reforma dodatno proširuje naglasak na diskriminaciju, kako bi se obuhvatili različiti oblici ponašanja motiviranog mržnjom.
Problem predstavlja i nedopuštena uporaba pirotehničkih sredstava. Baklje, dimne bombe i druga pirotehnika mogu ugroziti gledatelje i igrače, izazvati paniku te dovesti do prekida utakmica. Belgijske vlasti zato žele pojačati nadzor i odgovornost za takve prekršaje.
Organizatori utakmica dobivaju veću odgovornost
Važan dio belgijskog pristupa jest i obveza organizatora da aktivno upozoravaju gledatelje na zabranjeno ponašanje.
Prema ranijim izmjenama zakona, organizatori moraju upozoravati navijače da su rasizam, ksenofobija i nedopuštena uporaba pirotehnike zabranjeni. Ako ne ispune svoje obveze, i sami mogu snositi posljedice.
Pritom se pojačavaju i kontrole na ulazima u stadione. Zaštitari i redari dobili su ovlast zatražiti od vlasnika ulaznice da pokaže identifikacijski dokument, čime se nastoji olakšati utvrđivanje identiteta osoba koje krše pravila.
Reforma iz 2026. predviđa i širu primjenu nadzornih kamera te strože provjere radi lakšeg prepoznavanja počinitelja nereda.
Jedna od dodatnih mjera jest mogućnost da sud osobi kojoj je zabranjen ulazak na stadion naloži javljanje u policijsku postaju u vrijeme odigravanja utakmica. Takav pristup trebao bi otežati zaobilaženje zabrana i smanjiti mogućnost da se kažnjeni navijači ponovno uključe u nasilne incidente.
Hoće li strože kazne doista zaustaviti huliganizam?
Belgija ovim mjerama pokušava pokazati da se sigurnost na nogometnim utakmicama ne može prepustiti dobroj volji pojedinaca. Strože novčane kazne, višegodišnje zabrane ulaska na stadione, bolja identifikacija počinitelja i veća odgovornost organizatora trebali bi djelovati preventivno, ali i omogućiti učinkovitije kažnjavanje prekršaja.
Ipak, ostaje pitanje koliko će takve mjere biti učinkovite u praksi. Huliganizam nije problem koji se može riješiti samo novčanim kaznama. Za dugoročne rezultate potrebni su dosljedna primjena zakona, suradnja klubova i policije te jasna poruka da nasilje, rasizam i ugrožavanje drugih navijača nemaju opravdanje.
Primjeri iz Hrvatske i drugih europskih zemalja pokazuju koliko brzo sportsko rivalstvo može prerasti u ozbiljan sigurnosni problem. Zato će se uspjeh belgijskog modela mjeriti ponajprije time hoće li na stadionima biti manje nasilja, diskriminacije i opasnih incidenata, a više prostora za ono zbog čega navijači dolaze na utakmice – nogomet.
