Arheolozi su uz obalu Turske otkrili olupinu broda staru između 4400 i 4700 godina, koja bi mogla postati najstarija poznata brodska olupina na svijetu. Na morskom dnu pronađeni su deseci keramičkih posuda, kamena sidra i tragovi sadržaja koji se u njima čuvao tisućama godina.
Otkriće se nalazi u blizini otoka Kekova, uz obalu pokrajine Antalya na jugu Turske. Ostaci broda leže na podmorskoj padini, na dubini od približno 30 metara, a istraživači smatraju da je riječ o trgovačkom plovilu koje je plovilo Sredozemnim morem u ranom brončanom dobu.
Kako piše BBC, brod je bio dug približno deset metara, a njegova starost podudara se s razdobljem izgradnje Velike piramide u Gizi.
Keramičke posude otkrile starost broda
Iako drvena konstrukcija broda nije sačuvana, njegov teret ostao je na morskom dnu. Istraživači su pronašli više od 30 keramičkih posuda, poznatih kao amfore, te tri velika kamena sidra.
Starost olupine nije bilo moguće utvrditi radiokarbonskom analizom jer na nalazištu nije sačuvano drvo koje bi se moglo ispitati. Umjesto toga, arheolozi su analizirali oblik i ukrase na pronađenim posudama.
Amfore imaju dvije ručke, karakteristično ispupčenje na sredini i ravno dno. Prema riječima stručnjaka, takav oblik odgovara keramičkim posudama pronađenima u Egiptu i na Bliskom istoku, za koje je već utvrđeno da potječu iz razdoblja prije 4400 do 4700 godina.
Profesor Hakan Öniz sa Sveučilišta Akdeniz u Turskoj, koji je predvodio ekspediciju Udruge za mediteransku arheologiju, istaknuo je da usporedba ukrasa i tehnika izrade upućuje na rano brončano doba.
VIDEO pogledajte OVDJE
U posudama su sačuvani tragovi drevnog tereta
Jedno od najzanimljivijih otkrića dogodilo se nakon što su istraživači izvadili dio amfora iz mora. U nekima od njih pronađeni su ostaci guste, sjajne tvari koja bi mogla otkriti što se prevozilo brodom.
Arheologinja dr. Karin Sowada sa Sveučilišta Macquarie u Australiji pregledala je posude nakon njihova vađenja. Iznenadila se količinom sačuvanih ostataka, koji su i nakon nekoliko tisuća godina bili jasno vidljivi.
Znanstvenici zasad ne znaju o kojoj je tvari riječ. Među mogućnostima su maslinovo ulje, vino ili smole dobivene iz drveća.
Postoji i mogućnost da pronađeni tragovi potječu od ponovne uporabe posuda. Velike amfore bile su vrijedne, pa su ih trgovci i njihovi kupci mogli prazniti i ponovno koristiti tijekom duljeg razdoblja.
Posude su nakon vađenja pažljivo prenesene na istraživački brod, gdje stručnjaci rade na njihovoj konzervaciji. Cilj je sačuvati krhke predmete i omogućiti daljnje analize njihova sadržaja i podrijetla.
Kamo je brod plovio prije gotovo pet tisuća godina?
Pronađeni teret pruža vrijedan uvid u trgovačke veze koje su povezivale različite dijelove drevnog Sredozemlja.
Arheolozi smatraju da je brod započeo putovanje negdje uz istočnu obalu Sredozemnog mora. Njegovo moguće odredište mogli su biti drevni grad Troja, na području današnje sjeverozapadne Turske, ili Kreta, gdje je u to vrijeme živjela minojska civilizacija.
Plovidba tim područjem bila je opasna zbog snažnih morskih struja i vjetrova. Oko otoka Kekova tijekom stoljeća potonuli su brojni brodovi, zbog čega je to područje važno za podvodna arheološka istraživanja.
Tri pronađena kamena sidra upućuju na pomorsku praksu tog vremena. Brodovi su na duljim putovanjima nosili pričuvna sidra kako bi se mogli sigurno zaustaviti u različitim uvjetima.
Kako navodi BBC, arheolozi tijekom istraživanja ne razmišljaju samo o predmetima koje pronalaze, već i o ljudima koji su ih izrađivali, prevozili i koristili.
Öniz je opisao koliko je neobičan osjećaj biti prvi čovjek koji nakon tisuća godina dodiruje predmete s potonulog broda. Pritom, rekao je, misli i na mornare koji se s putovanja možda nikada nisu vratili, kao i na njihove obitelji koje su ih čekale na kopnu.
Ronjenje na olupini ograničeno je na pola sata
Istraživanje se odvija u zahtjevnim uvjetima. Olupina se nalazi na dubini od oko 30 metara, pa ronioci mogu provoditi približno 30 minuta u istraživanju nalazišta prije nego što moraju prekinuti rad i vratiti se na površinu.
Stručnjaci pažljivo uklanjaju sediment oko keramičkih predmeta kako bi ih izvukli bez oštećenja. Svaki predmet potrebno je dokumentirati i konzervirati jer dugotrajna izloženost morskom okolišu može učiniti materijale izrazito osjetljivima.
Područje oko Kekove već je poznato po velikom broju podvodnih arheoloških nalazišta, a novo otkriće dodatno povećava njegovu važnost za proučavanje drevne pomorske trgovine.
Pomaknuta granica najstarijih poznatih brodoloma
Ako se potvrde dosadašnje procjene, olupina kod otoka Kekova preuzet će naslov najstarijeg poznatog brodoloma na svijetu.
Dosadašnji rekorder pronađen je uz otok Dokos na jugu Grčke, a procjenjuje se da je star približno 4200 godina.
Važno je pritom razlikovati najstariju poznatu olupinu od najstarijeg broda čiji su drveni dijelovi još sačuvani. Takav brod pronađen je u Crnom moru, uz obalu Bugarske, a star je približno 2400 godina.
Otkriće kod turske obale moglo bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako su izgledali trgovački putovi u ranom brončanom dobu, koje su se vrste robe prevozile i na koji su način drevne zajednice bile povezane morskim prometom.
Keramičke posude koje su preživjele tisućljeća tako su postale ključ za rekonstrukciju jednog davnog putovanja, ali i za razumijevanje ljudi čiji su životi bili neraskidivo povezani s morem.
