Redoslijed kojim jedemo namirnice mogao bi utjecati na porast šećera u krvi nakon obroka.
Istraživanje na miševima pokazalo je da konzumacija maslinova ulja prije glukoze ublažava nagli porast šećera i usporava pražnjenje želuca. Znanstvenici sada nastoje bolje razumjeti mehanizme koji stoje iza tog učinka, no rezultate tek treba potvrditi na ljudima.
Nije važno samo što jedemo, nego i kojim redoslijedom
Promjena redoslijeda konzumacije namirnica mogla bi biti jednostavan način za bolju kontrolu razine šećera u krvi nakon obroka. Novo istraživanje pokazalo je da unos masti prije ugljikohidrata može ublažiti nagli porast glukoze, što bi u budućnosti moglo biti korisno i u pristupima prehrani osoba s dijabetesom.
Kako prenosi ScienceDaily, pozivajući se na istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Kyotu, maslinovo ulje dano miševima prije glukoze dovelo je do manjeg početnog porasta šećera u krvi nego kada su životinje najprije dobile glukozu, a tek potom ulje.
Ovakvi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja koja upućuju na to da redoslijed konzumacije hrane može utjecati na odgovor organizma nakon jela. Konzumacija povrća, proteina ili masti prije ugljikohidrata u nekim je kliničkim istraživanjima povezana s blažim porastom glukoze u krvi.
Što se događalo tijekom istraživanja?
Znanstvenici su proveli niz eksperimenata na miševima kako bi utvrdili utječe li vrijeme unosa masti na način na koji organizam obrađuje glukozu.
Nakon noćnog gladovanja životinje su podijeljene u tri skupine. Prva je dobila vodu, a zatim glukozu. Druga je dobila maslinovo ulje, nakon čega je 15 minuta kasnije uslijedila glukoza. Treća je najprije dobila glukozu, a maslinovo ulje 15 minuta poslije.
Istraživači su potom pratili razinu šećera u krvi te mjerili aktivnost nekoliko hormona uključenih u regulaciju glukoze, među kojima su inzulin, glukagon, GIP i GLP-1. Proučavali su i brzinu pražnjenja želuca, odnosno koliko brzo sadržaj iz želuca prelazi u tanko crijevo.
Rezultati su pokazali da je maslinovo ulje konzumirano prije glukoze usporilo pražnjenje želuca. Zbog toga se glukoza sporije premještala u crijeva, gdje se apsorbira, a početni porast šećera u krvi bio je manji.
Neočekivana uloga hormona koji inače povisuje šećer
Jedan od zanimljivijih nalaza odnosio se na glukagon, hormon koji je poznat po tome što može povisiti razinu šećera u krvi potičući jetru na oslobađanje pohranjene glukoze.
Istraživači su utvrdili da blokiranje djelovanja glukagona samo po sebi nije uklonilo učinak maslinova ulja na ublažavanje porasta glukoze. Isto je vrijedilo i za zasebno blokiranje hormona GLP-1. Međutim, kada su istodobno blokirana oba signalna puta, povoljan učinak bio je oslabljen.
To upućuje na zaključak da regulacija šećera nakon konzumacije masti nije rezultat djelovanja samo jednog hormona, nego složene suradnje različitih hormonskih mehanizama.
Važnu ulogu mogao bi imati i vagusni živac, koji povezuje mozak s probavnim sustavom te sudjeluje u koordinaciji probave i oslobađanja hormona. Eksperimenti u kojima su prekinuti određeni živčani putovi pokazali su da i ta komunikacija pridonosi odgovoru organizma na redoslijed unosa hranjivih tvari.
Kako prenosi ScienceDaily, učinak je zabilježen i kod miševa s dijabetesom tipa 2 te kod životinja s izrazito smanjenom sposobnošću lučenja inzulina. To je znanstvenicima dalo dodatne razloge za proučavanje načina na koji se različiti hormonski i živčani mehanizmi zajednički uključuju u regulaciju glukoze.
Može li promjena redoslijeda obroka pomoći osobama s dijabetesom?
Potencijalna prednost ovakvog pristupa jest njegova jednostavnost. Umjesto potpunog izbacivanja određenih skupina namirnica, naglasak bi bio na tome kojim redoslijedom jedemo ono što se već nalazi na tanjuru.
Takav pristup mogao bi postati dodatno sredstvo u prehrambenim strategijama za kontrolu šećera u krvi, ali zasad je prerano donositi konkretne preporuke na temelju ovog istraživanja. Eksperimenti su provedeni na životinjama, pa nije potvrđeno da će isti učinak nastati kod ljudi, niti je utvrđeno koja bi količina maslinova ulja ili koji razmak između namirnica bili optimalni.
Rezultate tek treba potvrditi na ljudima
Iako rezultati nude zanimljiv uvid u povezanost prehrambenih navika i regulacije šećera u krvi, znanstvenici naglašavaju potrebu za dodatnim kliničkim istraživanjima. Tek će se njima moći utvrditi može li konzumacija masti prije ugljikohidrata imati usporediv učinak kod ljudi, uključujući osobe s dijabetesom.
Do tada nalaze treba promatrati kao obećavajući korak u razumijevanju probave i metabolizma, a ne kao dokazanu metodu liječenja ili zamjenu za postojeće preporuke o prehrani i terapiji.
