Unatoč kiši, zagrebački Zrinjevac u subotu je okupio više stotina prosvjednika koji traže porezno rasterećenje, ukidanje parafiskalnih nameta i manje administracije. „Država nas ne gleda kao partnere, već kao bankomate bez dna“, poručio je predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić.
Pod sloganom “Dosta je nameta!“ na zagrebačkom Zrinjevcu u subotu u podne održan je prosvjed u organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP) i Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače. Okupilo se više stotina građana, poduzetnika, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača koji upozoravaju na sve veće porezno i administrativno opterećenje.
Organizatori tvrde da rast troškova rada, poreza i obveznih davanja otežava poslovanje, ulaganja i povećanje plaća, dok česte promjene propisa otežavaju dugoročno planiranje.
Država nas gleda kao bankomate bez dna
Okupljenima se prvi obratio predsjednik UGP-a Bruno Samardžić, poručivši da je poduzetnicima dosta, kako je rekao, guljenja kože onima koji Hrvatsku drže na životu.
“Ovdje nismo zato što volimo prosvjedovati, ovdje smo zato što nam gori pod nogama i zato što više nemamo kamo uzmaknuti. Umorni smo od države koja nas ne gleda kao partnere, već kao bankomate bez dna“, poručio je Samardžić.
Upozorio je i na posljedice poreznog opterećenja za poslodavce te zatražio hitno ukidanje parafiskalnih nameta i obveznih članarina, rasterećenje rada i uključivanje poduzetnika u donošenje odluka.
“Lako je rasipati tuđi novac kad za njega nisi prolio ni kap znoja“, rekao je, dok su okupljeni uzvikivali: „Dosta je!“
Iznajmljivači: O nama se odlučuje za stolom za kojim ne sjedimo
Predstavnici Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače upozorili su na posljedice promjena poreznih pravila i sve većih troškova za obitelji koje se bave turističkim iznajmljivanjem.
Vedran Tomić istaknuo je da okupljene povezuje činjenica da vlastitim radom osiguravaju egzistenciju svojih obitelji.
“O svima nama odlučuje se za stolom za kojim mi ne sjedimo“, poručio je Tomić, zatraživši ukidanje obveznih članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori i turističkim zajednicama.
Potpredsjednica udruge Hana Matić naglasila je da prosvjednici ne traže izuzeće od poreznih obveza, nego predvidljivije uvjete poslovanja.
“Danas nismo ovdje zato što odbijamo plaćati poreze. Mi nismo ovdje zato što se bojimo konkurencije“, rekla je Matić.
Kritizirala je i promjene koje utječu na male obiteljske iznajmljivače, poručivši da se iza svakog apartmana nalazi obitelj koja od tog posla ostvaruje prihode.
Za 1500 eura neto plaće državi ide još 1100 eura
Član Upravnog odbora UGP-a Dario Kožul kao jedan od ključnih problema istaknuo je rast državne potrošnje i trošak rada.
Prema njegovim riječima, za neto plaću od 1500 eura poslodavac mora izdvojiti dodatnih približno 1100 eura za poreze i doprinose. Taj iznos, međutim, ovisi o konkretnom obračunu plaće i poreznim okolnostima.
Kožul je kritizirao i brojnost državnih agencija te rast administracije, ocjenjujući da takav sustav povećava troškove koje naposljetku snose građani i gospodarstvo.
Obrtnici upozoravaju na administrativne prepreke
Rafaela Pokos Vinković poručila je da se kao obrtnica osjeća izdano zbog novih davanja i odnosa države prema malim poduzetnicima.
“Kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao poduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo jer smo trošak“, izjavila je, upozoravajući na financijske poteškoće s kojima se suočavaju samozaposlene žene.
Na problem administrativnih obveza upozorio je i poduzetnik iz sektora ozvučenja i akustike. Posebno je kritizirao obveze objavljivanja cjenika, tvrdeći da takva pravila otežavaju poslovanje i omogućuju konkurenciji da prati i prilagođava se njegovim cijenama.
Smatra da su pojedini zahtjevi teško provedivi u praksi, osobito kada dobavljači istodobno mogu mijenjati svoje cijene bez jednakih obveza, javlja Index.
Organizatori najavljuju nastavak pritiska
Članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula poručila je da poduzetnici više ne žele šutjeti o problemima koji ugrožavaju njihovo poslovanje i radna mjesta.
Istaknula je i da je protiv novih nameta prikupljeno više od 38.000 potpisa te ustvrdila da je pritisak javnosti već utjecao na odnos vlasti prema dijelu najavljenih mjera.
Prosvjednici su tijekom okupljanja uzvikivali i poruke nezadovoljstva državnim institucijama, tražeći manje birokracije, pravednije porezno opterećenje i veće sudjelovanje poduzetnika u oblikovanju gospodarskih politika.
Glavna poruka okupljenih bila je da žele nastaviti raditi, zapošljavati i ulagati, ali uz stabilnija pravila i manje administrativnih prepreka.
Organizatori poručuju da je prosvjed upozorenje vlastima da se problemi malih poduzetnika, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača više ne mogu zanemarivati.
