Demokratski savez Hrvata u Vojvodini prvi put u svojoj povijesti neće sudjelovati na parlamentarnim izborima u Srbiji. Dok DSHV odgovornost pripisuje strukturama koje su, kako tvrdi, posljednje dvije godine radile na razaranju stranke i stvaranju političke alternative, Hrvatsko nacionalno vijeće i Jasna Vojnić uzrok problema vide unutar samog DSHV-a.
Rok za predaju izbornih lista istekao je u ponoć, a među predanim listama nema DSHV-a niti njegovih kandidata. Time su Hrvati u Srbiji, prema priopćenju DSHV-a, prvi put ostali bez političkog predstavnika na parlamentarnim izborima.
Iz DSHV-a podsjećaju da je politička participacija hrvatske zajednice desetljećima bila temelj njihova djelovanja. Budući da u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata za hrvatsku manjinu, stranka je, kako navodi, kroz predizborne dogovore i koalicije pronalazila načine za ulazak hrvatskih predstavnika u državne institucije.
U DSHV-u smatraju da je upravo takvo političko sudjelovanje omogućilo rješavanje niza pitanja važnih za hrvatsku zajednicu, od manjinskih prava do obrazovanja, kulture i javnog informiranja.
Sada je, međutim, taj kontinuitet prekinut.
DSHV odgovornost prebacuje na političku alternativu
U priopćenju objavljenom 5. listopada DSHV ističe da za izostanak s izbora ne smatra odgovornim svoje aktualno legitimno vodstvo.
Odgovornost, tvrde, snose one strukture i snage u hrvatskoj zajednici koje su gotovo dvije godine radile na, kako navode, protuzakonitom i kriminogenom razaranju institucionalnog okvira stranke te na stvaranju političke alternative.
Pritom izravno prozivaju Jasnu Vojnić, saborsku zastupnicu Hrvatske demokratske zajednice i predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća, povezujući je s projektom nazvanim Hrvatska nacionalna vizija.
DSHV tvrdi da je taj projekt zamišljen kao politička alternativa DSHV-u te da su ga podržavale ključne institucije vlasti Republike Hrvatske i hrvatska diplomatska predstavništva u Srbiji.
U priopćenju se pritom iznose i vrlo teške optužbe o načinu na koji se posljednjih godina odvijao sukob unutar hrvatske zajednice. DSHV tvrdi da je za ostvarivanje projekta političkog preustroja korištena velika količina novca.
Riječ je o tvrdnjama DSHV-a koje druga strana odbacuje.
Vojnić: Za vlastite probleme krivi su drugi
Jasna Vojnić na optužbe je odgovorila oštrom porukom da Tomislav Žigmanov vlastitu političku kampanju plaća cijelim narodom.
Vojnić odbacuje tvrdnje da se odgovornost za stanje u DSHV-u može prebacivati na druge te navodi kako se posljednjih godina promijenio položaj hrvatske zajednice u Srbiji.
Posebno ističe ulaganja Republike Hrvatske u hrvatsku zajednicu, uključujući program vrijedan dva milijuna eura namijenjen 257 hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava.
Prema njezinim riječima, Žigmanov pokušava taj program pretvoriti u aferu i time kompromitirati jedan od važnijih projekata gospodarskog osnaživanja Hrvata u Srbiji.
Vojnić pritom posebno govori o Hrvatima iz Srijema i navodi slučaj jednog od ljudi koje je Žigmanov javno prozivao. Tvrdi da je riječ o čovjeku koji je tijekom devedesetih bio izložen prijetnjama, prisilnoj mobilizaciji i kojem je, prema njegovu svjedočenju, pištolj bio stavljen na čelo.
Vojnić tvrdi da je Žigmanov znao za njegovu životnu priču, a ipak ga se, kako navodi, danas pred hrvatskom javnošću prikazuje kao agresora.
Na kraju svoje reakcije Vojnić ponovno se vraća na pitanje DSHV-a i izostanka s parlamentarnih izbora.
Njezina je poruka da za probleme stranke ne mogu biti odgovorni drugi.
HNV: Nitko DSHV-u nije oduzeo pravo sudjelovanja
U Hrvatskom nacionalnom vijeću također odbacuju prozivke DSHV-a. Navode da im nije jasno kako bi HNV ili Jasna Vojnić mogli biti odgovorni za činjenicu da DSHV neće sudjelovati na izborima.
Posebno ističu pitanje mandata Tomislava Žigmanova. Prema HNV-u, njegov mandat predsjednika DSHV-a istekao je 16. srpnja 2025. godine, a do tada unutarstranački izbori nisu bili raspisani.
Iz HNV-a naglašavaju da to nije učinila Jasna Vojnić niti bilo tko izvan DSHV-a.
“Odgovornost za funkcioniranje jedne političke stranke pripada prije svega njezinu vodstvu“, poručuju iz HNV-a, uz tvrdnju da nitko DSHV-u nije oduzeo pravo sudjelovanja na izborima niti mu je izvana određivao političke poteze.
Prema toj interpretaciji, ako danas postoje pravne i organizacijske prepreke za izborno djelovanje DSHV-a, njihove uzroke treba tražiti prvenstveno unutar same stranke.
Spor više nije samo pitanje DSHV-a
HNV istodobno tvrdi da sukob više nije samo unutarnja stvar DSHV-a.
U priopćenju upozoravaju da se posljednje dvije godine politički sukob sve više prenosi na druge ljude, institucije i projekte hrvatske zajednice.
Iz HNV-a poručuju da posljedice takvog sukoba, bez obzira na to tko za njega snosi odgovornost, neće snositi samo Tomislav Žigmanov ili Jasna Vojnić, nego hrvatska zajednica u Srbiji.
Upravo je to ključna točka aktualnog sukoba.
S jedne strane, DSHV tvrdi da je izostanak s parlamentarnih izbora posljedica organiziranog pokušaja razgradnje stranke i stvaranja nove političke strukture.
S druge strane, Vojnić i HNV tvrde da je riječ o problemima koje je DSHV morao riješiti unutar vlastitih redova te da nitko izvana nije spriječio stranku da izađe na izbore.
Prvi put bez kandidata
Bez obzira na potpuno različita tumačenja uzroka, činjenica oko koje se dvije strane ne spore jest da DSHV neće imati svoje kandidate na predstojećim parlamentarnim izborima.
Za stranku koja je desetljećima bila glavni politički organizator hrvatske zajednice u Srbiji riječ je o presedanu.
Istodobno, politička podjela među Hrvatima u Srbiji dobiva novu dimenziju. Uz tradicionalni DSHV pojavila se i Hrvatska nacionalna vizija, politički projekt koji predvodi Jasna Vojnić.
Sukob Tomislava Žigmanova i Jasne Vojnić tako je prerastao pitanje odnosa unutar jedne stranke. Postao je sukob oko budućeg političkog smjera hrvatske zajednice u Srbiji, njezina predstavljanja i odnosa prema institucijama Republike Hrvatske.
Dok se dvije strane međusobno prozivaju za sadašnje stanje, hrvatska zajednica prvi put ulazi u parlamentarne izbore bez vlastitog kandidata.
I upravo će ta činjenica ostati kao najkonkretnija posljedica aktualnog političkog raskola.
