Ulaskom u 50-e godine preventivni pregledi dobivaju još veću važnost. Neke bolesti dugo ne daju jasne simptome, a pravodobne kontrole mogu pomoći da se promjene otkriju na vrijeme. Od mamografije i pregleda debelog crijeva do kontrole kolesterola, sluha i vida: Evo na što bi trebalo obratiti pozornost.
Kako starimo, mijenjaju se i zdravstveni rizici pa ono što je bilo dovoljno pratiti u 30-ima i 40-ima ne mora biti dovoljno i nakon 50. Stručnjaci zato naglašavaju važnost redovitih sistematskih pregleda, ali i individualnog pristupa.
Kako piše People, nije riječ o univerzalnom popisu koji vrijedi jednako za sve. Dob, obiteljska povijest bolesti, ranije dijagnoze, životne navike i drugi čimbenici utječu na to koje bi pretrage i koliko često trebalo napraviti.
Cijepljenje protiv pneumokoka
Jedna od tema na koju nakon 50. godine treba obratiti pozornost jest zaštita od pneumokoknih infekcija. Pneumokokne bakterije mogu uzrokovati različite infekcije, uključujući upalu pluća, sinusitis, a u težim slučajevima i meningitis.
Liječnici stoga preporučuju razgovor s liječnikom o tome jeste li kandidat za cijepljenje i kada ga je najbolje primiti.
Cjepivo protiv herpes zostera
Herpes zoster, poznat i kao šindra, nastaje ponovnom aktivacijom virusa koji nakon preboljenih vodenih kozica ostaje u organizmu. Rizik se povećava s dobi, a bolest može biti vrlo bolna.
Cijepljenje je jedan od načina prevencije. Prema liječnicima citiranima u članku, cjepivo se daje u dvije doze, u razmaku od nekoliko mjeseci.
U Hrvatskoj postoji registrirano cjepivo protiv herpes zostera (pod nazivom Shingrix), ali ono nije besplatno u sklopu redovitog nacionalnog programa cijepljenja za većinu građana te se komercijalno plaća.
Pregled debelog crijeva ne treba odgađati
Rak debelog i završnog crijeva jedna je od bolesti za koju je preventivni probir posebno važan. U SAD-u se probir za osobe prosječnog rizika preporučuje započeti već od 45. godine, pa bi osobe starije od 50 godina trebale provjeriti jesu li ga već obavile.
Kolonoskopija može otkriti polipe i druge promjene prije nego što izazovu simptome. Ako je nalaz uredan, kontrola se uobičajeno ponavlja nakon duljeg razdoblja, dok se kod određenih rizičnih čimbenika ili pronađenih polipa interval može skratiti.
Mamografija i dalje ostaje važna
Za žene je nakon 50. godine redovita kontrola dojki jedan od ključnih dijelova preventivne zdravstvene skrbi.
Prema stručnjacima koje citira People, žene bi već od 40. godine trebale razgovarati sa svojim liječnikom o redovitim mamografijama. Koliko često ih treba ponavljati ovisi o smjernicama, osobnim čimbenicima rizika i zdravstvenom stanju.
Ne postoji jedna dob u kojoj bi sve žene trebale prestati s mamografskim pregledima – odluka u kasnijoj dobi ovisi o općem zdravlju i individualnim okolnostima.
Gustoća kostiju: promjene mogu dugo proći neprimijećeno
Gubitak koštane mase često ne izaziva nikakve simptome sve dok ne dođe do prijeloma. Zato je važno na vrijeme procijeniti rizik od osteoporoze.
Za žene se rutinski pregled gustoće kostiju najčešće preporučuje od 65. godine, ali može biti potreban i ranije ako postoje čimbenici rizika, poput ranijeg prijeloma, niske tjelesne težine ili obiteljske povijesti osteoporoze.
Kod muškaraca ne postoji jednaka dobna granica za rutinski probir, ali liječnik može preporučiti mjerenje gustoće kostiju ako procijeni da postoji povećan rizik.
Ne zaboravite na kolesterol
Kontrola kolesterola često je dio uobičajenih krvnih pretraga, no s godinama postaje sve važnija zbog povezanosti povišenih masnoća u krvi s bolestima srca i krvnih žila.
Kako prenosi People, zdravstveni djelatnik na temelju rezultata, drugih čimbenika rizika i ukupnog zdravstvenog stanja može procijeniti treba li samo nastaviti s praćenjem ili je potrebno poduzeti dodatne mjere.
Sluh se također treba kontrolirati
Promjene sluha mogu se razvijati postupno pa ih osoba ponekad dugo ne primjećuje. Znakovi upozorenja mogu biti potreba za čestim ponavljanjem tuđih riječi, pojačavanje televizora ili poteškoće s praćenjem razgovora, osobito u bučnom okruženju.
Jednostavan pregled sluha može pokazati postoji li gubitak sluha i je li potrebna daljnja obrada.
Pregled očiju nije samo pitanje vida
Čak i ako nemate očitih problema s vidom, redoviti oftalmološki pregledi mogu biti važni nakon 50. godine.
Pregled može pomoći u otkrivanju stanja poput glaukoma, koji može napredovati bez izraženih simptoma, ali i katarakte i drugih promjena povezanih sa starenjem.
Mentalno zdravlje ne treba zanemariti
Promjene raspoloženja, tjeskoba, depresivnost ili druge psihičke poteškoće ne bi se trebale automatski pripisivati starenju.
Posebno kod žena razdoblje menopauzalne tranzicije može biti povezano s promjenama raspoloženja i drugim psihičkim tegobama. Ako primijetite promjene koje traju ili utječu na svakodnevni život, važno je razgovarati s liječnikom.
I kognitivno zdravlje zaslužuje pažnju
Ne postoji rutinski pregled kojim se može predvidjeti hoće li osoba u budućnosti razviti kognitivni pad. Ipak, probleme s pamćenjem, koncentracijom ili razmišljanjem ne treba ignorirati.
Ako osoba ili članovi obitelji primijete neuobičajene promjene pamćenja, liječnik može napraviti osnovnu procjenu i, prema potrebi, preporučiti dodatne pretrage.
Nije svaki pregled potreban svima
Najvažnija poruka stručnjaka jest da se preventivna zdravstvena skrb ne može svesti na jednu univerzalnu listu. Ista dob ne znači i isti zdravstveni rizik.
Obiteljska povijest bolesti, postojeće dijagnoze, lijekovi, životne navike i prethodni nalazi mogu utjecati na to kada i koliko često treba obaviti pojedini pregled.
Zato je nakon 50. godine posebno korisno imati liječnika primarne zdravstvene zaštite koji može sagledati cjelokupno zdravstveno stanje i zajedno s pacijentom napraviti plan potrebnih kontrola.
Napomena: Dobne granice i učestalost pojedinih pregleda mogu se razlikovati ovisno o nacionalnim smjernicama i individualnom zdravstvenom riziku. O konkretnom rasporedu preventivnih pregleda najbolje je razgovarati s liječnikom.
