Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić predstavio je Hrvatskom saboru izvješće o radu državnih odvjetništava u 2025. godini. Prema podacima DORH-a, lani je riješeno 242.391 predmet, dok je broj neriješenih predmeta smanjen na 48.908. Raspravu su obilježile oštre polemike između vladajućih i oporbe.
Saborski zastupnici raspravljaju o izvješću glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o radu državnih odvjetništava u 2025. godini.
Prema službenom izvješću DORH-a, državno odvjetništvo prošle je godine riješilo 242.391 predmet, što je gotovo pet posto više nego 2024. godine. Istodobno je zaprimljeno 233.305 novih predmeta, odnosno oko jedan posto manje nego godinu ranije.
Broj neriješenih predmeta na kraju 2025. smanjen je s 57.738 na 48.908, odnosno za oko 15 posto. Udio neriješenih predmeta u ukupnom broju predmeta u radu pao je na 16,8 posto, nakon što je prethodnih godina bio oko 20 posto.
Stopa ažurnosti, odnosno omjer riješenih i zaprimljenih predmeta, dosegnula je 104 posto. To znači da su državna odvjetništva tijekom godine riješila više predmeta nego što ih je zaprimljeno, čime je smanjen dio ranije nastalog zaostatka.
Turudić je u Saboru istaknuo da je u državnim odvjetništvima povećan broj dužnosnika, ali je upozorio na problem kadrova.
„U svim državnim odvjetništvima ima sedam posto dužnosnika više, ali moram iskazati bojazan jer je bazen sve plići, ljudi ne žele doći raditi u DORH ili na sudove“, rekao je Turudić.
Istaknuo je i poboljšanje materijalnih uvjeta rada.
“Zaključno sam jako ponosan i zadovoljan radom državnih odvjetništava“, kazao je.
Grmoja: Pravosuđe treba graditi iz temelja
Rasprava je ubrzo dobila politički ton.
Mostov Nikola Grmoja oštro je kritizirao rad pravosudnog sustava i rekao da hrvatsko pravosuđe treba “razoriti i graditi iz temelja“.
Turudić mu je odgovorio podsjećanjem na latinsku izreku o razaranju i obnovi.
“Što ne vjerujem da vi znate, ponosite se time što mislite da nešto treba razoriti, svaka vam čast“, odgovorio mu je Turudić.
Grmoja je tijekom rasprave kritizirao i odnos vlasti prema glavnom državnom odvjetniku.
“Čim su vladajući zadovoljni DORH-om, to znači da i nije baš nepristran“, rekao je.
Zekanović odgovorio Grmoji
Na Grmojine istupe reagirao je Hrvoje Zekanović.
“Treba nam oporba koja ne bježi u Alpe priželjkujući smak svijeta“, poručio je Zekanović.
U raspravu se uključio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je Grmoji izrekao opomenu.
“Ne znate ni Poslovnik, a razarali bi pravosuđe. Postoje ljudi u Saboru koji bi razarali hrvatske institucije. To zaista još nisam čuo do sada“, rekao je Jandroković.
Raukar Gamulin o slučaju otpada
Zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin otvorila je pitanje odgovornosti države i DORH-a u slučaju onečišćenja i sanacije okoliša.
Pitala je zbog čega se Ministarstvo i ministrica opravdavaju time da nisu mogli provoditi sanaciju dok su trajali izvidi te zašto DORH, prema njezinu pitanju, nije nastojao provoditi izvide i istrage paralelno sa sanacijom.
“Dozvolili smo tri godine da se truje tlo, podzemne vode. Država i Vlada nije učinila ništa, a mogla je. Odgovorni su kao što je odgovoran i DORH“, poručila je Raukar Gamulin.
Mlinarić tražio veći angažman na ratnim zločinima
Stipo Mlinarić Ćipe pozvao je glavnog državnog odvjetnika na snažnije postupanje u predmetima ratnih zločina.
“Zamolio bih vas da budete puno bolji nego vaši prethodnici koji se nisu baš iskazali, ratni zločinci umiru bez presuda“, rekao je Mlinarić.
Turudić odbio odgovoriti na pitanje o slučaju otpada
SDP-ov Saša Đujić pitao je Turudića smatra li da su institucije zakazale u slučaju otpada u Gospiću.
Turudić na to pitanje nije želio odgovoriti.
“Ne želim odgovoriti na to pitanje“, rekao je glavni državni odvjetnik.
Prema službenim podacima DORH-a, tijekom 2025. riješeno je 242.391 predmeta, dok je broj neriješenih predmeta smanjen za oko 15 posto. Turudić te podatke ističe kao pokazatelj povećane učinkovitosti državnog odvjetništva, dok je oporba tijekom saborske rasprave otvorila pitanja neovisnosti DORH-a, postupanja u pojedinim slučajevima i rada pravosudnih institucija.
Pogledajte raspravu:
