Kihanje, začepljen nos i svrbež očiju u rujnu mnogima su dobro poznati simptomi. U Hrvatskoj je ovo razdoblje posebno izazovno za alergičare jer su u zraku i dalje prisutni brojni alergeni, među najvažnijima su ambrozija, pelin i loboda, a problem mogu predstavljati i spore plijesni te kasne trave.
Istraživanja su pokazala da alergije nisu problem koji se nužno javlja u djetinjstvu. Mogu se pojaviti i prvi put u odrasloj dobi, čak i kod ljudi koji godinama nisu imali nikakve alergijske tegobe.
Naime, dugo se smatralo da je alergija nešto s čime se čovjek rodi ili što razvije u najranijim godinama života. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se nova alergija može razviti praktički u bilo kojem trenutku života.
Znanstvenici posljednjih godina sve bolje razumiju što bi moglo pokrenuti takvu reakciju imunološkog sustava. Među mogućim okidačima nalaze se virusne infekcije, promjene hormona, antibiotici, poremećaji crijevnog mikrobioma, ali čak i ugriz određenih krpelja.
COVID-19 kao mogući „prekidač” za alergije
Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za razvoj alergija, ali genetika nije cijela priča. Ruchi Gupta, direktorica Centra za istraživanje alergija na hranu i astme pri Northwestern Universityju u SAD-u, za BBC je objasnila da često postoji nešto što je takozvani okidač za pojavu alergija.
Jedan od mogućih takvih okidača je kako su pokazala istraživanja i COVID-19.
Studija iz 2026. godine pronašla je povezanost između preboljenja COVID-a i povećanog rizika od razvoja alergijskog rinitisa, odnosno peludne alergije, kao i astme.
„Infekcija je povećala rizik, a cijepljenje ga je smanjilo”, objašnjava Philip Curman, jedan od autora istraživanja i dermatolog s Karolinska instituta u Švedskoj.
Tijekom virusne infekcije imunološki sustav može biti snažno aktiviran, što dovodi do pojačane upale. Dio takvih upalnih procesa povezan je i s alergijskim bolestima.
Sličan mehanizam ranija istraživanja povezivala su i s respiratornim sincicijskim virusom (RSV) te rinovirusima, osobito kod djece.
Kako piše BBC, alergija se u takvim okolnostima može pojaviti gotovo kao posljedica pogrešnog trenutka: imunološki sustav već je zauzet borbom protiv infekcije, a tada se susretne s nekom tvari koju bi inače trebao tolerirati.
Što se događa kada imunološki sustav „pomiješa” bezopasno s opasnim?
Alergija nastaje kada imunološki sustav bezopasnu tvar počne doživljavati kao prijetnju.
To može biti pelud, određena hrana, kućna prašina, dlaka životinja ili neka druga tvar. Organizam tada proizvodi protutijela i pokreće obrambenu reakciju.
Rezultat mogu biti dobro poznati simptomi poput curenja nosa, kihanja, svrbeža i suzenja očiju. Kod nekih ljudi reakcija može biti mnogo ozbiljnija i dovesti do anafilaksije, potencijalno životno ugrožavajuće alergijske reakcije.
Ruchi Gupta taj proces opisuje kao svojevrsnu „zbrku” u imunološkom sustavu: nešto što nije opasno počinje se tretirati kao prijetnja koju treba ukloniti.
Antibiotici također mogu imati neočekivanu ulogu
Još jedan mogući čimbenik povezan s razvojem alergija jest uzimanje antibiotika.
Istraživanja su povezala uporabu antibiotika s kasnijim rizikom od razvoja alergijskih bolesti. Jedno od mogućih objašnjenja krije se u crijevnom mikrobiomu – ogromnoj zajednici bakterija koja živi u našem probavnom sustavu.
Znanstvenici još uvijek istražuju sve njegove funkcije, ali poznato je da mikrobiom sudjeluje u brojnim procesima povezanima sa zdravljem, uključujući funkcioniranje imunološkog sustava.
Kada se ravnoteža crijevnih bakterija poremeti, moguće je da se promijeni i način na koji imunološki sustav reagira na tvari iz okoliša.
Hormoni mogu promijeniti način na koji tijelo reagira
Alergije se mogu promijeniti i tijekom velikih hormonalnih promjena.
Trudnoća, primjerice, predstavlja veliku promjenu za imunološki sustav. Oko trećine žena koje su i prije trudnoće imale alergije na okolišne alergene primjećuje pogoršanje simptoma nakon začeća, navodi za BBC, Kelly Colas.
Postoji i stanje poznato kao trudnički rinitis. Žena koja prije trudnoće nije imala alergije može početi kihati, imati začepljen nos i curenje nosa.
Ipak, to najčešće nije prava alergija. Simptomi su slični alergijskima, ali se u pravilu povlače nakon poroda.
Točan razlog nije dovoljno razjašnjen, no stručnjaci sumnjaju na ulogu hormonalnih promjena. Estrogen i progesteron, primjerice, poznati su po tome da mogu utjecati na imunološki sustav.
Promjene nisu nužno ograničene na trudnoću. Istraživanja upućuju na mogućnost pojave novih alergija i nakon menopauze, kada se također događaju velike hormonalne promjene.
Jedan ugriz krpelja može promijeniti reakciju na meso
Jedan od najneobičnijih primjera razvoja nove alergije povezan je s krpeljima.
U SAD-u je poznato da ugriz krpelja vrste Amblyomma americanum, poznatog kao lone star tick, može kod nekih ljudi dovesti do razvoja alergije na crveno meso.
Riječ je o stanju poznatom kao sindrom alfa-gal.
Američki alergolog Thomas Platts-Mills osobno je doživio neobičnu reakciju nakon što je pojeo janjeće kotlete. Nekoliko sati nakon večere probudio se prekriven koprivnjačom.
Njegov istraživački tim već je proučavao pacijente koji su iznenada razvili alergiju na crveno meso, iako su ga godinama normalno jeli.
Istraživači su uočili povezanost s ugrizima krpelja.
Krpelji mogu u slini prenijeti molekulu šećera alfa-gal. Ona se prirodno nalazi kod većine sisavaca, uključujući životinje čije meso jedemo, dok je ljudi više nemaju u istom obliku.
Nakon ugriza krpelja imunološki sustav kod nekih ljudi može početi prepoznavati alfa-gal kao prijetnju. Kasniji susret s tom molekulom, primjerice nakon konzumacije govedine, svinjetine ili janjetine, može izazvati alergijsku reakciju.
U SAD-u se broj dijagnosticiranih slučajeva ovog sindroma posljednjih godina povećava, a širenju krpelja pridonose i promjene klimatskih uvjeta.
Može li se nova alergija izliječiti?
Nažalost, ne postoji siguran način da se svaka novonastala alergija trajno ukloni.
Ako se alergija pojavi tijekom trudnoće, simptomi mogu nestati nakon poroda. No kod drugih oblika alergije reakcija može ostati dugotrajna.
Liječenje uglavnom ovisi o vrsti alergije i jačini simptoma, a cilj je smanjiti izloženost alergenu i kontrolirati reakciju organizma.
Kod alergija povezanih s promjenama crijevnog mikrobioma znanstvenici istražuju može li se obnavljanjem njegove raznolikosti utjecati i na imunološku reakciju. U tom se kontekstu proučavaju probiotici, prebiotici, jogurt i fermentirana hrana.
Istodobno se istražuju i lijekovi koji mogu utjecati na pretjeranu aktivaciju imunološkog sustava.
Jedan od takvih lijekova je omalizumab, poznat pod trgovačkim nazivom Xolair, koji se već godinama koristi u liječenju astme, a pokazao je učinak i kod određenih alergija na hranu.
Znanstvenici istražuju i nove pristupe koji bi imunološki sustav mogli „istrenirati” da na alergene reagira blaže. Među eksperimentalnim pristupima nalaze se cjepiva koja bi trebala promijeniti način na koji tijelo prepoznaje alergene, kao i terapije koje pokušavaju izravno blokirati alergijsku reakciju.
Kako piše BBC, istraživanja alergija trenutno ulaze u razdoblje u kojem znanstvenici pokušavaju ne samo liječiti simptome, nego i razumjeti zašto imunološki sustav uopće odlučuje bezopasnu tvar proglasiti neprijateljem.
Za sada, međutim, ne postoji univerzalni način kojim bi se novonastala alergija mogla jednostavno „ugasiti”. No sve bolje razumijevanje imunološkog sustava otvara mogućnost novih načina prevencije i liječenja u budućnosti.
