U Ludbregu je u subotu održan prosvjed protiv planirane megafarme u Apatiji, ali i protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica u Hrvatskoj. Uoči prosvjeda na Trgu Svetog Trojstva otvorena je i putujuća izložba “Prava cijena megafarmi“.
Organizatori ističu kako slučaj Apatije smatraju dijelom šireg problema koji nadilazi jednu lokalnu sredinu. Tvrde da dva strana investitora u Hrvatskoj planiraju više od 20 megafarmi i klaonica, čiji bi ukupni kapacitet prema njihovim navodima premašio 200 milijuna pilića godišnje.
Upozoravaju pritom da se pojedini projekti razmatraju zasebno, bez cjelovitog sagledavanja njihovih mogućih kumulativnih utjecaja na vodne resurse, tlo, promet, emisije štetnih plinova te količine gnoja i otpadnih voda.
Planirana megafarma u Apatiji
Prema podacima koje iznosi Građanska inicijativa Apatija, planirana megafarma trebala bi imati kapacitet veći od tri milijuna pilića godišnje.
Iz Inicijative posebno upozoravaju na razliku između podataka navedenih u poslovnom planu, na temelju kojeg je sklopljen kupoprodajni ugovor s Gradom Ludbregom, i podataka iz elaborata iz 2026. godine.
Kako navode, u poslovnom planu spominjalo se 370.000 pilića po turnusu, dok se u novijem elaboratu navodi 558.210 pilića po turnusu. To bi predstavljalo povećanje veće od 50 posto.
Stanovnici zbog toga postavljaju pitanja o budućoj potrošnji vode, povećanju prometa, mogućim neugodnim mirisima, količini otpada i utjecaju projekta na kvalitetu života.
Organizatori prosvjeda ističu i pitanje uvjeta držanja životinja te smatraju da bi povećanje kapaciteta dodatno pogoršalo uvjete u kojima se uzgajaju pilići.
Organizatori: Apatija nije izoliran slučaj
Sudionici prosvjeda poručuju da se o planiranoj farmi u Apatiji ne bi trebalo govoriti kao o izoliranom lokalnom projektu.
“Ovakvi projekti dio su obrasca u kojemu se štetne investicije, od kojih profitira manjina, nameću građanima koji žive s njihovim posljedicama“, poručuju organizatori.
Povezujući pitanje megafarmi s drugim ekološkim problemima u Hrvatskoj, među kojima navode i problem nezakonito odloženog otpada u Lici, pozivaju na solidarnost građana iz različitih dijelova zemlje.
“Ovo je pitanje svih nas i zato su se u Ludbregu okupili ljudi iz različitih dijelova Hrvatske, a među njima i Gospićani, koji iz vlastitog iskustva znaju koliko je važno reagirati na vrijeme“, navode organizatori.
Njihova je poruka da se odluke o velikim industrijskim projektima moraju donositi uzimajući u obzir dugoročne posljedice za lokalne zajednice, okoliš i kvalitetu života.
Prijatelji životinja i Zelena akcija pozivaju na pritisak javnosti
Prosvjed su podržali i Prijatelji životinja te Zelena akcija, koji građane pozivaju da se informiraju o mogućim posljedicama industrijskih farmi i klaonica.
Prema njihovim navodima, dio planiranih projekata već je povučen nakon pritiska građana, no smatraju da treba nastaviti s pritiskom dok se ne odustane od svih projekata koje smatraju štetnima.
Iz Prijatelja životinja poručuju da megafarme predstavljaju problem i zbog uvjeta u kojima se drže životinje, ali i zbog količine otpada koji nastaje njihovim radom.
“Megafarme su zlo za životinje čija patnja je stravična“, navode iz udruge, upozoravajući na pretrpanost objekata i velike količine otpada.
Kao jedan od glavnih rizika ističu mogućnost dugoročnog onečišćenja tla, vode i zraka te utjecaj velikih farmi i klaonica na lokalne zajednice.
Građani traže odgovore institucija
Prosvjed u Ludbregu tako je prerastao pitanje jednog projekta i postao platforma za širu raspravu o tome kakav model poljoprivredne proizvodnje i gospodarskog razvoja Hrvatska želi poticati.
Organizatori traže veću transparentnost u postupcima odobravanja velikih projekata, cjelovitu procjenu njihova utjecaja na okoliš i zdravlje stanovništva te uključivanje lokalnog stanovništva u odlučivanje.
Njihova je poruka institucijama da odgovornost za zaštitu okoliša ne smije ostati samo na lokalnim zajednicama koje se protive pojedinim projektima.
“Narod je rekao dosta, sada su na redu institucije“, poručuju Prijatelji životinja.
