Dok se Zagreb ovih dana ponovno bavi ozbiljnim problemom komaraca, vijest iz svijeta znanosti otvara pomalo nevjerojatno pitanje: mogu li se komarci naučiti povezivati miris sredstva protiv komaraca s hranom i zbog toga mu se kasnije čak približavati?
Pitanje je posebno zanimljivo u trenutku kada su u Zagrebu potvrđeni slučajevi virusa Zapadnog Nila u uginulim vranama, a grad kreće u hitne mjere suzbijanja komaraca. Istodobno, Hrvatska već godinama živi s drugim bolestima koje prenose sitni nametnici i kukci. Lajmska borelioza, primjerice, jedna je od najčešćih bolesti koje u Hrvatskoj prenose krpelji, dok se invazivni azijski tigrasti komarac proširio praktički cijelom zemljom.
Podsjetimo, u Zagrebu je pak posljednjih dana potvrđeno ono na što se sumnjalo: Virus groznice Zapadnog Nila pronađen je u uginulim vranama na više lokacija. Hrvatski veterinarski institut virus je prvi put potvrdio 27. kolovoza u vrani pronađenoj u Zapruđu, a dan poslije potvrđen je i u još četiri vrane, među ostalim na Kvaternikovu trgu, Savici i području Dubrave.
Mrtve vrane bile su upozorenje
Vrane u ovoj priči nisu slučajni protagonisti. Virus Zapadnog Nila u prirodi kruži prvenstveno između komaraca i ptica, dok se ljudi i konji mogu zaraziti ubodom zaraženog komarca. Najvažniji prijenosnici virusa pripadaju rodu Culex, koji je prisutan i u Hrvatskoj.
Nakon potvrde virusa Zagreb je pokrenuo hitne mjere suzbijanja komaraca. Prema obavijesti Grada Zagreba, 1. i 2. rujna provodi se tretiranje odraslih komaraca u Savici, Središću, Zapruđu, Travnom, Utrini, Sloboštini te na širem području Donjeg i Gornjeg grada oko Kvaternikova trga. Tretiranje se provodi u ranojutarnjim satima, između 4 i 7 sati, metodom hladnog zamagljivanja.
Građanima se pritom savjetuje da tijekom tretiranja ne borave na otvorenom te da zatvore prozore i vrata.
No, čak i kada se komarci tretiraju na javnim površinama, veliki dio problema može se riješiti ili barem ublažiti i kod kuće.
Tigrasti komarac ne treba močvaru – dovoljna mu je mala lokva
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) posebno je prilagođen životu u gradovima. HZJZ navodi da je ta invazivna vrsta danas široko rasprostranjena u Hrvatskoj, a može se razvijati u sasvim malim količinama vode.
Plitica ispod lončanice, kanta, stara guma, odbačena posuda, začepljeni oluk ili bilo koji predmet u kojem se zadržava kišnica mogu postati malo leglo komaraca. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je uklanjanje takvih mjesta jedan od najvažnijih načina smanjenja njihove brojnosti.
Tigrasti komarac u Hrvatskoj nije novost. Prvi je put zabilježen u Zagrebu još 2004. godine, a posljednjih se desetljeća proširio na velik dio zemlje.
I upravo tu dolazimo do zanimljivog pitanja: koliko su komarci zapravo „programirani“ za ono što radimo kako bismo ih otjerali?
Iznenađujući eksperiment: komarci su naučili povezati DEET s hranom
Novo istraživanje, koje prenosi portal smithsonianmag, donosi vrlo neobičan rezultat.
Znanstvenici su radili s laboratorijskim komarcima vrste Aedes aegypti. Kukce su trenirali tako da povežu miris DEET-a – jednog od najpoznatijih aktivnih sastojaka repelenata s obrokom krvi.
Eksperiment je bio jednostavan, ali vrlo zanimljiv. Komarcima je tijekom hranjenja ponuđena topla ovčja krv, a pred kraj obroka u prostor je uveden DEET. Postupak je ponovljen nekoliko puta. Kada su kasnije ponovno osjetili miris DEET-a, više od 60 posto komaraca pokušalo je doći do izvora krvi, iako im nije bio dostupan.
Znanstvenici su potom eksperiment proveli i s ljudskom rukom. Kada je istraživačica ponudila obje ruke, od kojih je jedna bila namazana DEET-om, oko 60 posto treniranih komaraca pokušalo je doći upravo do ruke prekrivene repelentom.
Zvuči gotovo kao scenarij iz horora: sredstvo koje bi trebalo odbijati komarce postalo je, barem u laboratorijskim uvjetima, znak da negdje slijedi nagrada.
Ne znači da će vas repelent „pozvati“ na večeru
Važno je naglasiti da rezultati ne znače da će komarci u stvarnom životu početi masovno juriti prema ljudima koji koriste repelente.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Journal of Experimental Biology, provedeno je u laboratorijskim uvjetima i znanstvenici još ne znaju koliko se taj oblik učenja događa u prirodi. Ključna je činjenica da su komarci prethodno bili namjerno uvjetovani da povežu neugodan miris s hranom.
Drugim riječima, nema razloga prestati koristiti repelente.
Upravo suprotno.
Autori istraživanja i drugi stručnjaci naglašavaju da DEET i dalje predstavlja vrlo učinkovitu zaštitu od uboda. Jedna od važnih poruka istraživanja jest da repelent treba ponovno nanijeti prema uputama proizvođača, osobito kada njegova zaštita počne slabjeti.
Komarci nisu samo dosadni – oni su ozbiljni prijenosnici bolesti
Komarac je za čovjeka puno više od ljetne napasti koja zuji oko uha.
Ovisno o vrsti, može sudjelovati u prijenosu različitih uzročnika bolesti. Tigrasti komarac posebno je važan jer može biti vektor virusa poput denge, chikungunye i Zike, dok je u aktualnoj zagrebačkoj situaciji u središtu pozornosti virus Zapadnog Nila i komarci roda Culex.
S druge strane, krpelji u Hrvatskoj prenose Lajmsku boreliozu i krpeljni meningoencefalitis. HZJZ navodi da je Lajmska bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a može izazvati karakterističan osip, temperaturu, glavobolju, umor te bolove u mišićima i zglobovima. Bolest se uspješno liječi antibioticima, osobito kada se prepozna na vrijeme.
Zajednička im je jedna stvar: sitni organizmi mogu imati velik utjecaj na javno zdravlje.
Najbolja obrana počinje u vlastitom dvorištu
Dok službe tretiraju komarce u gradskim četvrtima, građani mogu napraviti mnogo toga sami.
Najvažnije je ukloniti stajaću vodu. Posude koje se nalaze na otvorenom treba isprazniti ili pravilno prekriti, a vodu u spremnicima redovito mijenjati. Posebnu pozornost treba obratiti na balkone, terase, vrtove, garaže i dvorišta – mjesta na kojima se često nalaze sitni spremnici koje nitko ne smatra potencijalnim leglom.
A kada ipak izlazimo među komarce, zaštita kože repelentom, odgovarajuća odjeća, mreže na prozorima i smanjenje izloženosti mogu dodatno smanjiti rizik od uboda.
Jer možda je najzanimljivija poruka novog istraživanja upravo ova: komarci nisu jednostavni leteći roboti koji samo slijede miris krvi. Oni mogu učiti, povezivati mirise s iskustvima i mijenjati svoje ponašanje.
A što više znamo o tome kako razmišljaju i reagiraju, to ćemo možda bolje znati kako ih bez obzira na njihovu nevjerojatnu prilagodljivost držati podalje od ljudi.
Troje oboljelih od Virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj: Prenose ga komarci… Može biti smrtonosan
