Otvorite TikTok ili Instagram „samo na pet minuta“. Pogledate jedan video, zatim drugi, pa treći… i odjednom shvatite da već pola sata gledate sadržaj koji vam zapravo nije popravio raspoloženje. Dapače, možda ste nakon svega još lošije volje.
Nova studija psihologa sa Sveučilišta Texas u Dallasu otvara zanimljivo pitanje: što ako društvene mreže ne samo da prate naše raspoloženje, nego ga svojim preporukama mogu i dodatno učvrstiti?
Algoritam uči što nas zadržava na ekranu
Kako piše ScienceDirect, društvene mreže ne prikazuju nam sadržaj nasumično. Algoritmi bilježe što gledamo, koliko dugo ostajemo na pojedinom videu, što ponovno pogledamo, što lajkamo, komentiramo ili preskočimo.
Problem nastaje ako osoba koja se već osjeća loše počne više pažnje posvećivati tužnom, konfliktnom ili negativnom sadržaju.
Algoritam to ne zna protumačiti kao: „Ova osoba nije dobro.“
On vidi nešto puno jednostavnije: „Ovaj sadržaj joj privlači pažnju.“
I zato može ponuditi još sličnog sadržaja.
Što su istraživači zapravo otkrili?
U istraživanju je sudjelovalo 60 mladih odraslih osoba. Istraživači su im omogućili da gledaju kratke videosadržaje koje su im preporučili njihovi vlastiti profili na društvenim mrežama, ali i sadržaje koji su bili općenito popularni.
Istodobno su pratili moždanu aktivnost sudionika pomoću EEG-a te procjenjivali simptome depresivnosti.
Rezultati su pokazali zanimljivu povezanost: osobe s izraženijim simptomima depresivnosti češće su dobivale sadržaj negativnijeg emocionalnog tona. Kod njih su tijekom gledanja personaliziranog sadržaja zabilježeni i obrasci moždane aktivnosti povezani s negativnijom emocionalnom obradom.
Posebno su se često pojavljivali sadržaji vezani uz odnose među ljudima – ljubavne veze, prijateljstva, svađe, konflikte i odbacivanje.
Ne znači da Instagram ili TikTok uzrokuju depresiju
Ovdje je važno ne otići predaleko.
Studija ne dokazuje da algoritmi uzrokuju depresiju. Istraživanje je relativno malo i pokazuje povezanost, a ne jednostavan uzročno-posljedični odnos.
Moguće je, primjerice, da osoba koja se već osjeća loše češće reagira na negativan sadržaj, a algoritam zatim na temelju njezina ponašanja nastavlja nuditi slične objave.
Tako nastaje svojevrsna petlja:
loše raspoloženje → više pažnje negativnom sadržaju → algoritam nudi još takvog sadržaja → još veća izloženost negativnim objavama.
A onda se cijeli proces može ponavljati.
Možda problem nije samo u vremenu pred ekranom
Ovo istraživanje koje prenosi ScienceDirect, posebno je zanimljivo zato što dovodi u pitanje jednostavno pravilo: „Samo manje vremena provodi na mobitelu.“
Naravno, količina vremena provedenog na društvenim mrežama može biti važna. No nije isto provesti 30 minuta gledajući humor, edukativne ili inspirativne sadržaje i 30 minuta gledajući beskrajni niz svađa, odbijanja, crnih prognoza i emocionalno teških objava.
Drugim riječima, nije važno samo koliko dugo gledamo ekran, nego i kakav nam svijet taj ekran pokazuje.
Možemo li „preodgojiti“ algoritam?
Istraživači smatraju da korisnici ipak imaju određenu kontrolu.
Ako želimo promijeniti ono što nam se pojavljuje na društvenim mrežama, možemo namjerno pratiti sadržaje koji nam odgovaraju, prestati se zadržavati na onima koji nas negativno pogađaju, ukloniti određene profile iz preporuka i aktivnije koristiti mogućnosti za prilagodbu sadržaja.
To nije zamjena za stručnu pomoć kod depresije ili drugih problema mentalnog zdravlja. No može biti jedan od načina da barem dio digitalnog okruženja počnemo oblikovati sami.
Jer algoritam možda zna što nas najduže zadržava pred ekranom.
Ali pitanje je: zna li doista što je dobro za nas?
