Srbija ove godine za obranu izdvaja oko 2,37 milijardi eura, dok hrvatski vojni proračun iznosi oko 1,62 milijarde eura. Beograd posljednjih godina intenzivno ulaže u nabavu novog naoružanja, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pritom sve češće govori o sigurnosnim izazovima koje, prema njegovim tvrdnjama, predstavljaju Hrvatska, Kosovo i Albanija.
O tome treba li Hrvatska strahovati od jačanja srbijanskih vojnih kapaciteta, kako na njih odgovoriti te kakve su stvarne sposobnosti srbijanske vojske u HRT-ovom Studiju 4 govorili su bivši obavještajac Ante Letica i vojni analitičar Marinko Ogorec.
Letica: Hrvatska mora pratiti što se događa
Ante Letica smatra da Hrvatska nema razloga za strah, ističući da je njezin sigurnosni položaj danas bitno drukčiji nego početkom 1990-ih.
“Hrvatska ne treba strahovati, ovo nije 1991. godina i u puno boljem je položaju“, rekao je Letica.
Ipak, upozorio je da Hrvatska mora pomno pratiti razvoj događaja u susjedstvu. Smatra da se Srbija intenzivno naoružava i zbog političkih ideja koje, prema njegovu mišljenju, nikada nisu u potpunosti napuštene.
“Srbija se naoružava zbog toga što ideja velike Srbije nikad nije poražena u njihovim glavama. Tu je i ideja “Srpskog sveta”. Srbi stalno žive u svojim obmanama i mitovima gdje svoje poraze pretvaraju u pobjede. Poraze, ako ih priznaju, pripisuju unutarnjim zavjerama, izdajama, kao i međunarodnim zavjerama. U to se uklapa i Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a”, kazao je.
Osvrnuo se i na izjave Aleksandra Vučića o mogućem drugom poluvremenu ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
“Za Srbe rat na ovim prostorima nije počeo 1991. godine, nego 1995. našim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a završio je bombardiranjem 1999. Oni za ništa nisu krivi, nikoga nisu napali i mirno su živjeli. Zato se sada naoružavaju, navodno da bi spriječili 1941. i 1995. godinu. Ono što je vrlo opasno je, kako Vučić kaže, spremanje za “drugo poluvrijeme”. S kime? S Hrvatskom neće ići”, poručio je Letica.
Naoružavanje Srbije treba pratiti, ali ne treba poskakivati na svaki potez
Letica smatra da Hrvatska ne bi trebala reagirati na svaki pojedinačni potez Beograda, ali bi trebala razvijati vlastite obrambene i vojne sposobnosti.
Govoreći o hrvatskim ulaganjima u obranu, naglasio je da nabava opreme mora odgovarati stvarnim potrebama i mogućnostima države.
“Nije dovoljno samo razvijati obrambena oružja, za ovu situaciju je potrebno imati ofenzivna oružja kojima ćemo moći, ako bude trebalo, preventivno djelovati prema nekom tko bi htio ugroziti suverenitet Republike Hrvatske“, rekao je.
Smatra da bi Hrvatska na jačanje srbijanskih vojnih kapaciteta trebala odgovoriti i razvojem sposobnosti za djelovanje na većim udaljenostima.
Problem hrvatske obrambene industrije
Letica je upozorio i na posljedice višedesetljetnog slabljenja hrvatske vojne i brodograđevne industrije.
“Kompletna industrija u Hrvatskoj je izgubila svoje mjesto. Imali smo brodogradilišta koja su mogla graditi suvremene i napredne podmornice. Ne samo da smo izgubili brodogradilišta, izgubili smo ljude“, istaknuo je.
Pozitivnim je primjerom ocijenio suradnju Rheinmetalla i DOK-ING-a, no smatra da je Hrvatska izgubila velik dio industrijske baze koju je teško ponovno izgraditi.
Govoreći o planiranoj nabavi korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, rekao je da bi se trup mogao izgraditi u Hrvatskoj, dok bi se dio potrebne opreme morao nabaviti u inozemstvu.
Ogorec: Ne treba ulaziti u utrku u naoružanju
Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da Hrvatska ne bi trebala ulaziti u regionalnu utrku u naoružanju, nego nastaviti sustavno razvijati vlastite Oružane snage.
“Hrvatska treba nastaviti uravnotežen razvoj Oružanih snaga, ne glede na to što radi Srbija. Ne treba nam utrka u naoružanju, ali nam trebaju jake, stabilne i dobro opremljene te osposobljene Oružane snage“, rekao je.
Iako je Hrvatska članica NATO-a, Ogorec upozorava da se ne treba u potpunosti oslanjati na pomoć saveznika.
“Njemački vojnici neće ginuti u Hrvatskoj zbog Hrvatske, američki vojnici neće ginuti u Hrvatskoj zbog Hrvatske. Sami ćemo se braniti kao što smo se već sami obranili“, poručio je.
Prema njegovu mišljenju, drugog poluvremena o kojem govori Vučić neće biti jer su okolnosti danas potpuno drukčije.
“Hrvatska više nije dio nekog teritorija bivše Jugoslavije koji se može napasti. Hrvatska je danas samostalna i suverena država s Oružanim snagama. To Vučić itekako dobro zna, kao i kompletan srpski vojni i politički vrh“, rekao je Ogorec.
Srbija kupuje različite sustave, a integracija je izazov
Ogorec se osvrnuo i na srbijansku nabavu različitih raketnih sustava, uključujući kvazibalističke rakete CM-400 i izraelski sustav PULS.
Smatra da Hrvatska mora analizirati razloge takvih nabava i razvijati sposobnosti koje mogu odgovoriti na nove sigurnosne izazove.
Posebno problematičnom smatra činjenicu da Srbija vojnu opremu nabavlja od velikog broja različitih država.
“Najosjetljiviji je sustav protuzračne obrane“, istaknuo je Ogorec, objašnjavajući da učinkovita protuzračna obrana zahtijeva integraciju sustava za male, srednje i velike visine.
Srbija pritom koristi opremu različitih proizvođača i država, među kojima su Kina, Rusija i Francuska, uz vlastite sustave.
“Pitanje je kako se to može uklopiti u integriran sustav. Kako će to integrirati Srbija, to je vrlo, vrlo upitno. Logistika sve dodatno otežava“, zaključio je Ogorec.
