Na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode razvila se rasprava o mogućim zdravstvenim posljedicama ilegalno odloženog otpada na području Gospića. Predstavnik građanske inicijative Mihael Podnar zatražio je od ministrice zdravstva Irene Hrstić konkretne odgovore o mogućim rizicima za stanovništvo, ali i planovima za daljnja ispitivanja.
“Ovo je gorući problem. Govorimo o mogućim bolestima, tumorima i drugim zdravstvenim posljedicama. Ovo nije nešto s čime se treba šaliti. Za nas je ovo katastrofalna situacija“, poručio je Podnar.
Zatražio je i odgovor postoji li povezanost između otpada i navoda o povećanom broju oboljelih od raka gušterače na području Like i Gacke doline te Senja.
Hrstić: Voda je zdravstveno ispravna
Ministrica Hrstić ponovila je kako dosadašnje analize nisu pokazale onečišćenje vode koje bi moglo ugroziti zdravlje ljudi.
“Sva ispitivanja provedena od veljače 2025. do danas, a koja su u posljednje vrijeme dodatno intenzivirana, pokazala su uredne nalaze. U ovom trenutku nije utvrđeno onečišćenje koje bi moglo negativno utjecati na zdravlje ljudi“, rekla je.
Naglasila je kako se voda kontinuirano kontrolira, a uveden je i pojačani monitoring zbog mogućih budućih rizika.
“Odgovorno tvrdim da su svi dosadašnji nalazi uredni“, poručila je ministrica, dodajući da su analize provedene u akreditiranim laboratorijima i prema metodama usklađenima s europskim standardima.
Testirat će se i voda iz privatnih bunara
Prema riječima ministrice, monitoring se dodatno širi.
Povećan je broj mjesta s kojih se uzimaju uzorci vode, a nakon poziva stanovnicima koji koriste vlastite bunare, do sada su prijavljena 71 privatna bunara koja će biti uključena u testiranje.
“Time želim naglasiti da se pristup Ministarstva zdravstva prilagođava trenutačnoj situaciji, da se opseg ispitivanja proširuje koliko je potrebno i da se ono što je najvažnije transparentno i jasno komunicira“, rekla je Hrstić.
U planu i testiranje hrane
Ministrica je najavila da se neće analizirati samo voda.
“Ako govorimo o mogućim daljnjim utjecajima na zdravlje, ne treba govoriti samo o vodi nego i o tlu i hrani“, rekla je.
U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede izrađen je plan uzorkovanja hrane, a testiranja bi, prema njezinim riječima, mogla početi već sljedećeg tjedna.
I ta će se ispitivanja provoditi u akreditiranim laboratorijima, a rezultati bi trebali biti javno objavljeni.
Rak gušterače je izrazito multifaktorijalan
Odgovarajući na pitanje o navodnom povećanju broja oboljelih od raka gušterače, Hrstić je upozorila da se pojavu malignih bolesti ne može automatski povezivati s jednim mogućim izvorom.
“Kod nastanka tumorskih bolesti gotovo uvijek postoji više čimbenika“, rekla je.
Posebno se osvrnula na rak gušterače, navodeći da je riječ o bolesti s više mogućih čimbenika rizika.
“Karcinom gušterače jedan je od karcinoma za koje je poznato da su izrazito multifaktorijalni i ne mogu se povezati samo s potencijalnom hranom koju uzimamo, nego općenito sa životnim stilom“, kazala je.
Među poznatim čimbenicima rizika spomenula je, uz šećernu bolest, i alkohol.
Ministrica: Nemamo potvrdu o povećanoj incidenciji
Hrstić je pritom odbacila tvrdnju da službeni podaci zasad pokazuju povećanu pojavnost malignih bolesti u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.
“Prema podacima kojima raspolažemo, nemamo potvrdu o povećanoj incidenciji“, rekla je.
Pozvala se na Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji, kako je navela, podatke prati desetljećima.
“Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ličko-senjska županija i grad Gospić posljednjih 20 i više godina spadaju među područja s nižom incidencijom obolijevanja od malignih bolesti, odnosno tumora“, rekla je ministrica.
Dodala je kako joj je cilj da tako ostane i ubuduće.
Tri ključne aktivnosti: Mjerenje, informiranje i preporuke
Ministrica je kao tri ključna elementa daljnjeg postupanja izdvojila mjerenje, informiranje i preporuke.
Mjerenja će se, kaže, prilagođavati novim okolnostima i rezultatima, građani će biti informirani o nalazima, a zdravstvene preporuke mijenjat će se bude li za to potrebe.
Istodobno je naglasila da činjenica kako trenutačni nalazi ne pokazuju onečišćenje ne znači da će se monitoring zaustaviti.
“S obzirom na to da sanacija još nije započela, Ministarstvo zdravstva i Stručno povjerenstvo nastavit će redovito pratiti situaciju, donositi nove preporuke i prilagođavati mjere rezultatima koji budu pristizali“, poručila je Hrstić.
Pogledajte odbor:
Teško dokaziva veza
Kako smo ranije pisali, povezanost pojedinih vrsta onečišćenja s povećanim rizikom od raka dobro je dokumentirana, ali iz samih nacionalnih statistika incidencije i smrtnosti ne može se zaključiti da su nezakonita odlagališta otpada uzrok visokih stopa raka u Hrvatskoj.
Dosad nije poznato da je utvrđena veza otpada i karcinoma u Hrvatskoj, a jedva je i utvrđena veza između poznatog slučaja azbesta i pojave karcinoma povezane s tim slučajem u Dalmaciji.
Prava na odštetu zbog izloženosti azbestu u Hrvatskoj su se kroz godine transformirala iz dugotrajnih i neizvjesnih sudskih parnica u poseban zakonski model upravnog obeštećenja. Sukladno Zakonu o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu i najnovijim izmjenama iz 2026. godine, država je preuzela izravnu isplatu naknada kako bi se premostio problem tvrtki koje su završile u stečaju. Rijč je bila uglavnom o azbestozi.
Karcinom mezoteliom, kao i drugi oblici raka uzrokovani azbestom, službeno se utvrđuje u strogo definiranom medicinsko-pravnom postupku.
Bez tog postupka i službenog rješenja nije moguće ostvariti pravo na državnu odštetu. Taj se proces odvija u dva ključna koraka.
Medicinski postupak, tj utvrđivanje dijagnoze i uzročne veze, prvi je korak, jer sama klinička dijagnoza raka u bolnici nije dovoljna za odštetu. Potrebno je provesti dijagnostički postupak utvrđivanja profesionalne bolesti. Liječnik obiteljske medicine ili specijalist medicine rada,nakon biopsije i PHD nalaza koji potvrđuju mezoteliom, šalje prijavu.
Predmet tada ide na vještačenje u Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Službu za medicinu rada. Tamo liječnici vještaci provjeravaju je li maligni tumor izravna posljedica izloženosti azbestu na radnom mjestu, povezuju medicinski nalaz s povijesti rada u tvornicama poput Salonita ili Plobesta. Rezultat ovog postupka je eventualno službeno Rješenje o priznavanju profesionalne bolesti.
Opasni otpad i karcinomi kod građana
Kada je riječ o opasnom otpadu na javnim površinama i obolijevanju lokalnog stanovništva koje nije radilo u tvornicama, situacija je pravno znatno teža. Na sudovima nikada nije donesena pravomoćna presuda kojom se građaninu isplaćuje odšteta za karcinom uzrokovan deponijem. Problem kod pravnog dokazivanja je taj što sudovi traže stopostotnu uzročno-posljedičnu vezu.
Budući da na razvoj karcinoma utječu i drugi faktori, kao genetika, pušenje, prehrana itd., ispada da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće ili teško moguće na sudu izolirati i dokazati da je tumor nastao isključivo zbog obližnjeg otpada.
Vijećnik iz Senja postavio javno pitanje
Gradski vijećnik u Senju, potpredsjednik Gradskog vijeća Hrvoje Bezjak zatražio je od nadležnih institucija hitna i neovisna ispitivanja tla, podzemnih voda, obale i mora na području Sv. Jurja, uz javnu objavu svih rezultata.
Bezjak je istodobno zatražio i službene podatke o broju onkoloških bolesnika na području Grada Senja.
Pozivajući se na javno dostupne podatke i medijske objave, naveo je broj od 542 osobe s dijagnozom iz 2018. godine te 363 nova slučaja do 2024. godine. Iz tih podataka izračunao je brojku od 821 osobe, odnosno oko 13,7 posto tadašnjeg broja stanovnika. Inače je u Hrvatskoj postotak onkoloških u ukupnom broju stanovnika ispod pet posto.
Međutim, pritom naglašava da je riječ o međuračunici iz medija, ne službenom podatku, te upozorava da mu nisu dostupni javno objavljeni podaci za 2025. i 2026. godinu.Računalna znanost
Zbog toga traži da nadležne institucije objave službene i ažurirane podatke kako bi se moglo utvrditi stvarno stanje.
Bezjak naglašava da se eventualna povezanost zdravstvenih pokazatelja s onečišćenjem ne može zaključivati samo na temelju usporedbe brojki, nego bi za takav zaključak bile potrebne odgovarajuće stručne epidemiološke i okolišne analize.
“Zaštita okoliša nije pitanje politike. To je pitanje zdravlja, sigurnosti i odgovornosti prema svakom čovjeku koji ovdje živi i prema budućim generacijama“, poručuje Bezjak.
PRIJENOS Izvanredna sjednica Sabora zbog otrovnog otpada: Počelo žestoko još na Odboru
