Vladimir Ćupić iz Biljana Donjih, jedan od osumnjičenih za podmetanje 10 požara u zadarskom zaleđu, javno je govorio da mu je obećan novac i posao da iznajmi zemlju za odlaganje otpada, mislio je građevinskog, kaže, ali da je prevaren, i ostao je bez isplata, a sa brdom po zdravlje opasnog otpada troske.
Afera Crno brdo u Biljanima Donjim ponovno je u središtu pozornosti nakon što se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti za dugogodišnje probleme s ilegalnim i nepropisnim odlaganjem otpada u Hrvatskoj.
Jedan od mještana, Vladimir Ćupić, upravo ovaj koji je osumnjičen za podmetanje požara, javno je posljednjih godina govorio o okolnostima pod kojima je otpad dovezen u Biljane Donje. Prema njegovim ranijim javnim istupima, bilo mu je obećano da će za ustupanje, odnosno iznajmljivanje zemljišta dobiti novac i posao, no tvrdi da je na kraju ostao bez dogovorenih isplata, dok je u neposrednoj blizini ostala velika količina otpada.
Na lokaciju u Biljanima Donjim dovezeno je oko 140.000 tona troske nastale u bivšoj šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura (TEF). Otpad je kamionima dovozila zagrebačka tvrtka MLM Group, a materijal je predstavljan kao sirovina, odnosno nusproizvod koji bi se trebao iskoristiti u građevinarstvu, među ostalim za potrebe izgradnje luke Gaženica.
Međutim, planirana uporaba materijala nije realizirana, a velike količine troske ostale su na lokaciji u blizini kuća. Tvrtka je u međuvremenu završila u stečaju, a njezin vlasnik je preminuo.
Mještani godinama upozoravali na onečišćenje
Stanovnici Biljana Donjih, mjesta u kojem većinom živi srpsko stanovništvo, od početka su upozoravali na probleme koje je odlaganje troske izazvalo. Posebno su upozoravali na crnu prašinu koja se tijekom vjetrovitih dana širila iznad naselja, kao i na moguće onečišćenje vode, poljoprivrednih površina i krovova.
Provedena su i različita ispitivanja materijala i okoliša, a prema javno dostupnim nalazima pojedinih stručnih institucija u trosci su utvrđene povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), među kojima se nalaze i tvari s kancerogenim svojstvima.
Mještani su tijekom godina upozoravali i na zdravstvene probleme u zajednici, uključujući pojavu malignih bolesti. Međutim, takve tvrdnje o povećanoj stopi obolijevanja potrebno je razlikovati od znanstveno dokazane uzročno-posljedične veze između otpada i pojedinačnih bolesti. Za takav zaključak potrebne su odgovarajuće epidemiološke i toksikološke analize.
Problem je dodatno osjetljiv zbog činjenice da stanovnici tog područja dugo nisu imali odgovarajući pristup javnom vodovodu te su se u značajnoj mjeri oslanjali na cisterne i druge izvore vode.
Hrvatska zbog Crnog brda završila pred Sudom EU-a
Slučaj Biljana Donjih prerastao je lokalne okvire i doveo do postupaka pred institucijama Europske unije.
Europska komisija pokrenula je postupak protiv Hrvatske zbog nepropisnog gospodarenja otpadom, a Sud Europske unije 2019. utvrdio je da Hrvatska nije ispunila obveze iz europskog zakonodavstva o otpadu.
Budući da problem nije riješen u propisanom roku, postupak je nastavljen. Sud EU-a je u ožujku 2025. Hrvatskoj izrekao paušalnu kaznu od milijun eura te dodatnih 6.500 eura za svaki dan kašnjenja do potpunog izvršenja obveze sanacije.
Sanacija Crnog brda otpadne troske u Biljanima Donjim službeno je dovršena u kolovozu 2026. godine, a sami ugovoreni radovi uklanjanja i zbrinjavanja iznosili su između 17 i 20 milijuna eura, dok je država zbog višegodišnjeg kašnjenja morala platiti i dodatnih 4,4 milijuna eura kazni Europskoj uniji.
Ćupić je o tome iscrpno govorio za SNV-ove novosti, tjednik pod kontrolom Milorada Pupovca tvrdeći da nije znao da će mu dovesti brdo opasnog otpada na zemlju. Cijeli tekst je OVDJE.
Šef Veritasa Savo Štrbac za Kurir govorio je o tom problemu, tvrdeći da se Srbe u Hrvatskoj sad uhićuje da s skrebne pozornos s problema s opasnim otpadom.
“A prije toga, godinama je u Biljanama Donjim, tako smo ga zvali, bilo ‘Crno brdo’, tamo je dovezeno preko 170 tisuća tona otpada. Biljane Donje su čisto srpsko mjesto, međutim, južno od Biljana Donjih je čisto hrvatsko mjesto, Škabrnja, pa planeri nisu računali na to da će oluja koja puše od sjevera prema jugu prouzročiti više štete Škabrnji i nekim drugim selima južnije, nego samim Biljanima. Vjerojatno su se, prema mnogima, zahvaljujući ranjivosti Hrvata na tom području uključile razne vladine i nevladine, kao i europske institucije, a onda je došlo do toga da se otpad morao odvesti odande. To trovanje trajalo je godinama,“ rekao je Štrbac, ne spominjući pritom da je upravo Vladimir Ćupić, osumnjičeni za podmetanje požara, iznajmio svoje zemljište na koje je dovezen otpad. Priča o tome je objavljena u srpskim Novostima.
Optužbe za podmetanje požara kao distrakcija
Osvrćući se na uhićenja Srba u svom rodnom Rašteviću zbog optužbi za podmetanje požara, Štrbac ističe da je to “amaterski ispričana priča” za “naivne, da se uhvate”.
“Sad imamo ovu aferu oko požara. Pazite – požari bjesne po cijelom svijetu, nikad se više nisu ponovili, činili su čuda i još uvijek ih uzrokuju po cijeloj Europi – Španjolska, Francuska, 40 požara u Srbiji, čak i u regiji – nigdje nema požara, suše su velike. Sad su uhitili Srbe – pazite, baš u mom rodnom Raštevici, koji je 6 kilometara od Benkovca prema Biljanima. Čitao sam da je bračni par vidio zaustavljen automobil, pa su im prišli i navodno vidjeli kante. Da su neki profesionalci izazivali požare, čekali bi da ih netko vidi. To je toliko amaterska priča, da se Srbi i Hrvati zapravo smiju ovoj priči,“ rekao je Štrbac tvrdeći kako su optužbe za izazivanje požara distrakcija upravo s teme opasnog otpada, i to u Gospiću i drugdje u Hrvatskoj.
Kajkić: Najmanje tri ćelije srbijanske tajne službe BIA-e podmeću požare u Hrvatskoj
