Ako ste pušač, dobro znate onu malu svakodnevnu računicu: Koliko košta kutija, koliko ih potrošimo tjedno i koliko nas ta navika na kraju godine zapravo stoji. A sada Europska unija razmatra novi udar na duhanske proizvode.
I sama sam pušač pa na ovu temu ne mogu gledati samo kroz statistiku i brojke. Nedavno sam bila u Švedskoj i upravo me tamošnji odnos prema pušenju ponovno podsjetio koliko se svakodnevica pušača u različitim europskim državama može razlikovati.
U Švedskoj je pušenje već godinama znatno ograničeno. Od 1. srpnja 2019. na snazi je Zakon o duhanu i sličnim proizvodima koji je zabranu proširio i na brojne vanjske prostore. Pušenje je tako zabranjeno na terasama restorana i drugih ugostiteljskih objekata, dječjim igralištima, ograđenim sportskim terenima, prostorima javnog prijevoza poput autobusnih stajališta i perona te na ulazima u prostore dostupne javnosti. Zabrana se odnosi i na e-cigarete i određene druge proizvode koji se koriste na način sličan pušenju.
Kao pušaču, nije mi promaknulo koliko se brzo čovjek mora prilagoditi takvim pravilima. I upravo zato mi je zanimljiva nova europska ideja: Može li se pušenje dodatno smanjiti još višim porezima?
EU želi znatno skuplje cigarete
Prema pisanju Euronewsa, Europska unija predlaže značajno povećanje minimalnih trošarina na cigarete, ali i prvi zajednički europski sustav minimalnih trošarina za proizvode poput e-cigareta, grijanog duhana i nikotinskih vrećica.
Prijedlog bi minimalnu trošarinu na cigarete povećao za čak 139 posto. Ideja iza toga je jednostavna: ako cigarete postanu skuplje, dio ljudi mogao bi smanjiti potrošnju ili potpuno prestati pušiti.
No priča više nije samo o klasičnim cigaretama.
Na tržištu se posljednjih godina pojavila cijela nova generacija nikotinskih proizvoda – od e-cigareta do grijanog duhana i nikotinskih vrećica. Upravo zato Bruxelles želi proširiti poreznu politiku i na njih.
Pušenje pada, ali problem nije nestao
Prema podacima koje prenosi Euronews, udio odraslih pušača u Europskoj uniji smanjio se s 28 na 24 posto. To je napredak, ali i dalje znači da otprilike svaki četvrti odrasli Europljanin puši. Od bolesti povezanih s duhanom godišnje umire oko 700.000 ljudi.
I tu dolazimo do pitanja koje će vjerojatno podijeliti pušače, ali i one koji nikada nisu zapalili cigaretu.
Hoće li viša cijena stvarno natjerati ljude da prestanu?
Za nekoga tko puši povremeno možda bi povećanje cijene bilo dovoljan razlog da smanji broj cigareta. Za nekoga tko je godinama ovisan o nikotinu, računica bi mogla izgledati potpuno drukčije.
Jer cigareta nije samo proizvod koji kupimo. Ona je i navika, rutina i ovisnost.
Švedska je otišla korak dalje
Dok se u Bruxellesu raspravlja o tome koliko bi cigarete trebale koštati, Švedska je već pokazala kako izgleda stroža politika prema pušenju u svakodnevnom životu.
Tamo nije dovoljno samo izaći iz restorana kako biste zapalili. Pušenje je zabranjeno i na samoj terasi ugostiteljskog objekta, na autobusnim stajalištima i drugim prostorima povezanima s javnim prijevozom, na javnim igralištima i određenim sportskim terenima. Zakon također zabranjuje pušenje na ulazima u brojne javno dostupne prostore.
To je možda i najveća razlika koju sam kao pušač primijetila.
Kada pravila postanu dio svakodnevice, čovjek više ne razmišlja samo o tome koliko cigarete koštaju, nego i gdje ih uopće smije zapaliti.
Švedski zakon pritom nije usmjeren samo na klasične cigarete. Definicija pušenja obuhvaća i e-cigarete, inhaliranje proizvoda nakon zagrijavanja, biljne proizvode za pušenje te druge proizvode koji se koriste na način sličan pušenju.
A što će biti s e-cigaretama i grijanim duhanom?
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih EU želi mijenjati postojeća pravila.
Tržište nikotinskih proizvoda danas izgleda potpuno drukčije nego prije desetak ili dvadeset godina. Klasična cigareta više nije jedini izbor. E-cigarete, uređaji za grijanje duhana i nikotinske vrećice postali su dio svakodnevice velikog broja korisnika.
Prema podacima koje navodi Euronews, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da 11,6 posto mladih u dobi od 13 do 15 godina u europskoj regiji koristi takve proizvode. Zdravstveni stručnjaci pritom upozoravaju da ni proizvodi koji mogu izložiti korisnike manjem broju štetnih kemikalija nisu bez rizika i da nikotin ostaje tvar koja stvara ovisnost.
Zato se rasprava više ne vodi samo oko toga kako smanjiti broj klasičnih cigareta, nego kako zaustaviti novu generaciju nikotinske ovisnosti.
Hoće li skuplje cigarete doista smanjiti pušenje?
To je pitanje na koje zasad nema jednostavnog odgovora.
Viši porezi mogu povećati cijenu proizvoda i time smanjiti njegovu dostupnost, osobito mlađima i ljudima koji tek počinju pušiti. Ali istodobno postoji i opasnost od rasta crnog tržišta i ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.
Upravo zato prijedlog EU-a predviđa i širenje sustava praćenja duhanskih proizvoda na sirovi duhan, s ciljem borbe protiv ilegalne trgovine.
Europski parlament u lipnju ove godine nije uspio usvojiti ni neobvezujuće mišljenje o prijedlogu, nakon što zastupnici nisu postigli dogovor oko opsega reforme. Konačna odluka o poreznim pitanjima ipak je u rukama Vijeća EU-a, gdje je za ovakvu odluku potrebna jednoglasnost svih 27 država članica.
Kao pušač mogu reći samo jedno – ovo više nije samo pitanje cijene
Nakon boravka u Švedskoj, a sada i čitanja novih europskih prijedloga, teško je ne primijetiti smjer u kojem Europa ide.
Pušenje je sve manje stvar koju društvo smatra normalnim dijelom svakodnevice. Prostora za pušenje je manje, pravila su stroža, a sada bi i sam proizvod mogao postati znatno skuplji.
Kao pušač, naravno, mogu reći da mi se ideja o još skupljoj kutiji cigareta ne sviđa.
Ali istodobno razumijem logiku iza takve politike.
Pitanje je samo hoće li veći porezi biti dovoljno jaki da ljude doista odvrate od cigareta ili će pušači jednostavno pronaći drugi način.
A vi? Mislite li da bi znatno skuplje cigarete doista smanjile broj pušača u Hrvatskoj i ostatku Europe?
