Poznati hrvatski novinar Gordan Malić osvrnuo se na reakcije dijela hrvatske suverenističke scene na susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, pritom kritizirajući, kako navodi, dvostruke kriterije u pogledu hrvatske vanjske i sigurnosne politike.
Malić navodi da su pojedini hrvatski suverenisti Zelenskog nakon njegova susreta s Vučićem počeli nazivati “izdajnikom“, premda je riječ o susretu ukrajinskog predsjednika s čelnikom države koja je, kako ističe, između ruskog i zapadnog utjecaja.
U svojem komentaru Malić podsjeća na diplomatske poteze Hrvatske tijekom Domovinskog rata, posebno na politiku predsjednika Franje Tuđmana, koji je, unatoč ratnim okolnostima, održavao kontakte s različitim međunarodnim akterima.
“Zaboravili smo da nije sve u ratu tako jednostavno, i s kim je pregovarao predsjednik Tuđman“, piše Malić, podsjećajući na Tuđmanove sastanke sa Slobodanom Miloševićem, kontakte s međunarodnim državnicima i diplomatske aktivnosti Hrvatske prema različitim državama.
Malić smatra da ukrajinsku politiku prema Srbiji treba promatrati prije svega kroz interese Kijeva. Pritom iznosi tvrdnju da je Hrvatska Ukrajini izvezla ili donirala približno 320 milijuna eura vojne, tehničke i humanitarne pomoći, dok je vrijednost srbijanske pomoći, prema njegovim navodima, veća od 800 milijuna eura.
Ukrajina je, ističe, u situaciji u kojoj mora graditi odnose sa što širim krugom država, neovisno o njihovim političkim pozicijama.
Poseban dio komentara posvetio je odnosu Hrvatske prema NATO-u i Europskoj uniji. Malić upozorava da Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a ima određene obveze i strateške interese koje nije moguće promatrati izolirano.
Istodobno, Srbiju opisuje kao državu koja se nalazi između ruskog i zapadnog utjecaja. U tom kontekstu upozorava da bi eventualni ruski uspjeh u Ukrajini mogao imati ozbiljne posljedice za europsku sigurnost.
Prema njegovoj interpretaciji, eventualno širenje ruskog utjecaja prema srednjoj Europi povećalo bi mogućnost izravnog dodira Rusije i NATO-a te rizik budućih sukoba.
“To bi, a ne naoružavanje Ukrajine, dovelo rat u naše dvorište iz kojeg suverenisti promatraju svijet“, poručuje Malić.
Istodobno, ironično se osvrće na dio hrvatske političke scene koji zagovara veću nacionalnu samodostatnost i distanciranje od međunarodnih saveza.
“Naravno, uvijek možemo napustiti saveze u kojima nismo glavni, Nato, EU, i osloniti se na vlastite snage“, piše Malić, uz ironično navođenje nekoliko hrvatskih političara i javnih osoba.
Na kraju komentara Malić se osvrće i na reakcije iz Srbije. Navodi da su protiv službenog posjeta Zelenskog Srbiji prosvjedovali brojni srbijanski intelektualci, novinari i umjetnici, među kojima i Emir Kusturica.
Potpisnici su, prema Malićevu navodu, ocijenili da bi Zelenskijev posjet predstavljao kompromitiranje antinacističke tradicije Srbije i svrstavanje zemlje na “pogrešnu stranu povijesti“.
Malić time povlači paralelu između dijela hrvatskih i srbijanskih kritika ukrajinskog predsjednika, sugerirajući da se iza takvih stavova često nalaze različita shvaćanja odnosa prema Rusiji, NATO-u i europskoj sigurnosti.








