Hrvatsku idućih dana očekuje novi toplinski val. Prema trenutačnim prognozama, val vrućine koji se sa zapada Europe polako premješta prema istoku svoj će vrhunac dosegnuti oko 17. srpnja, kada bi temperature zraka u pojedinim dijelovima zemlje mogle dosegnuti i 40 °C.
Danas će prevladavati sunčano i toplo vrijeme, dok će na Jadranu biti vruće, uz najviše dnevne temperature oko 32 °C. U subotu će prolazak oslabljene hladne fronte donijeti više oblaka, mjestimice pljuskove i grmljavinu, ponajprije u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Već u nedjelju slijedi stabilizacija vremena i novi porast temperatura. More je već dosegnulo ugodnih 24,5 do 27 °C, no UV indeks ostaje visok do vrlo visok.
Mnogi će reći kako jedva čekaju sunce i godišnji odmor, ali upravo tijekom najvećih ljetnih vrućina mnogi se osjećaju iscrpljeno. Nedostaje im energije, teško se koncentriraju, razdražljivi su, a ni san više nije kvalitetan. Ako ste se ovih dana pitali zašto ste stalno umorni, odgovor je zapravo vrlo jednostavan, za sve je zaslužno naše tijelo koje ulaže dodatni napor kako bi se rashladilo.
Tijelo troši više energije nego što mislimo
Kada temperature porastu iznad 30 stupnjeva, organizam počinje intenzivno raditi kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu. Krvne žile se šire, pojačano se znojimo, gubimo tekućinu i minerale, a srce radi brže kako bi rashladilo organizam.
Zbog toga nije neobično osjećati umor, manjak energije, pospanost ili vrtoglavicu. Kod nekih ljudi javljaju se i glavobolja, pad koncentracije te osjećaj kao da im “ništa ne ide od ruke”.
Zašto smo ljeti nervozniji?
Nisu pogođeni samo mišići i tijelo – visoke temperature utječu i na mozak. Stručnjaci ističu kako dehidracija, čak i kada je blaga, može narušiti koncentraciju, raspoloženje i sposobnost donošenja odluka.
Dodatni problem predstavljaju tople noći. Kada se organizam ne uspije dovoljno ohladiti tijekom spavanja, san postaje isprekidan i manje kvalitetan. Posljedica je osjećaj umora već od samog jutra, a tijekom dana raste razdražljivost i nervoza.
Brojna istraživanja pokazala su da se tijekom toplinskih valova povećava razina stresa, ali i broj sukoba i konflikata, upravo zbog utjecaja visokih temperatura na raspoloženje.
Tko treba biti posebno oprezan?
Visoke temperature posebno teško podnose:
-starije osobe,
-mala djeca,
-kronični bolesnici,
-trudnice,
-osobe koje rade na otvorenom,
-sportaši i rekreativci.
Kod njih se znatno povećava rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
Kako si pomoći tijekom toplinskog vala?
Liječnici savjetuju da se tijekom velikih vrućina pije dovoljno vode, čak i kada ne osjećamo žeđ. Boravak na otvorenom najbolje je izbjegavati između 10 i 17 sati, a preporučuje se lagana odjeća svijetlih boja, rashlađivanje prostora i konzumacija laganijih obroka bogatih voćem i povrćem.
Ako se pojave jaka vrtoglavica, zbunjenost, izrazita slabost, mučnina ili visoka tjelesna temperatura, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć jer se može raditi o toplinskom udaru.
Vrućine više nisu iznimka
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO), toplinski valovi posljednjih su godina sve češći, dulji i intenzivniji. Klimatske promjene povećavaju broj dana s ekstremno visokim temperaturama, zbog čega liječnici sve češće upozoravaju da vrućine treba shvatiti ozbiljno.
Zato, ako ovih dana osjećate umor, bezvoljnost ili ste primijetili da vas sitnice lakše izbace iz takta, niste jedini. To nije znak lijenosti, nego sasvim očekivana reakcija organizma na velike vrućine. Uz dovoljno tekućine, laganiju prehranu, kvalitetan odmor i izbjegavanje najjačeg sunca, organizam će se lakše nositi s toplinskim valom koji nas očekuje sredinom srpnja.
Sve više ljudi pita AI za zdravstveni savjet, a novo istraživanje otkriva zabrinjavajući problem
Automobil kao pećnica: Evo kako ga rashladiti tijekom toplinskog vala i zaštititi sebe i vozilo
