Hrvatski otoci sinonim su za kristalno čisto more, skrivene uvale i opuštajući odmor. No, iza razglednica krije se činjenica o kojoj mnogi turisti razmišljaju tek kada nastane problem, a na brojnim manjim otocima, na žalost, ne postoji stalna hitna liječnika služba niti dežurna ambulanta tijekom cijelog dana.
Iako je posljednjih godina zdravstvena sigurnost na Jadranu značajno unaprijeđena uvođenjem hitne pomorske medicinske službe i helikopterskog medicinskog prijevoza, vrijeme dolaska pomoći na udaljenim otocima i dalje može biti dulje nego na kopnu.
Na kojim otocima treba biti posebno oprezan?
Veći otoci poput Brača, Hvara, Krka, Cresa, Korčule ili Lošinja imaju ambulante i određene oblike zdravstvene zaštite, no broj liječnika tijekom turističke sezone često je ograničen.
Manji i udaljeniji otoci poput Biševa, Suska, Unija, Ilovika, Silbe, Oliba, Premude, Ista, Molata, Rivnja, Zlarina, Kaprija, Žirja i brojnih drugih uglavnom nemaju stalno dostupnu hitnu medicinsku službu. U slučaju ozbiljnog zdravstvenog stanja pomoć dolazi morskim ili zračnim putem.
Važno je naglasiti da to ne znači da su stanovnici i turisti prepušteni sami sebi. Hrvatska danas raspolaže sustavom hitnih brodica i helikopterske hitne medicinske službe koje omogućuju prijevoz pacijenata do bolnica kada je to potrebno.
Što obavezno ponijeti na otok?
Bez obzira putujete li na veliki ili mali otok, preporučljivo je imati malu putnu ljekarnu koja može pomoći do dolaska liječnika.
U njoj bi se trebali nalaziti:
-lijekovi koje redovito uzimate
-lijek protiv bolova i povišene temperature
-sredstvo za dezinfekciju rana
-sterilne gaze i zavoji
-flasteri različitih veličina
-elastični zavoj
-pinceta za uklanjanje trna ili ježeve bodlje
-krema ili gel za opekline od sunca
-sredstvo protiv uboda kukaca
-antihistaminik za alergijske reakcije (uz prethodni savjet liječnika)
-oralna rehidracijska otopina protiv dehidracije
-krema sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim.
Ako putujete s djecom, dobro je ponijeti toplomjer, fiziološku otopinu i lijekove koje dijete eventualno redovito koristi.
Što učiniti ako nekome pozli?
Najvažnije je ostati pribran.
Ako osoba nije pri svijesti, teško diše, ima jaku bol u prsima, simptome moždanog udara, obilno krvari ili je zadobila tešku ozljedu, odmah nazovite hitnu pomoć.
U Hrvatskoj vrijede sljedeći brojevi:
194 – hitna medicinska pomoć
112 – jedinstveni europski broj za hitne službe
Prilikom poziva recite:
-točnu lokaciju
-naziv otoka
-naziv mjesta ili uvale
-broj osoba kojima treba pomoć
-što se dogodilo
-telefonski broj s kojeg zovete.
Na manjim otocima upravo je precizna lokacija često ključna kako bi spasilačke službe što prije stigle do unesrećenog.
Ne prekidajte vezu
Dispečeri hitne medicinske službe educirani su da putem telefona daju upute za pružanje prve pomoći, uključujući oživljavanje, zaustavljanje krvarenja ili pravilno postavljanje unesrećene osobe.
Nemojte prekidati razgovor dok vam to ne kažu.
Vrijeme može igrati veliku ulogu
Kod otoka treba računati da na dolazak pomoći mogu utjecati:
-udaljenost od kopna
-vremenski uvjeti
-stanje mora
-dostupnost pristaništa.
Zbog toga je još važnije odmah nazvati hitnu službu i ne pokušavati samostalno organizirati prijevoz ako postoji sumnja na ozbiljno zdravstveno stanje.
Prevencija je najbolja zaštita
Ljeti najveći broj intervencija povezan je s dehidracijom, toplinskim udarom, padovima, ozljedama tijekom kupanja, ubodima morskih organizama te pogoršanjem kroničnih bolesti.
Stručnjaci savjetuju:
-pijte dovoljno vode
-izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati
-nosite šešir i laganu odjeću
-ne skačite u more na nepoznatim mjestima
-ne odlazite sami na udaljene plaže bez mobitela i dovoljno vode.
Sigurno ljeto počinje dobrom pripremom
Boravak na hrvatskim otocima jedno je od najljepših iskustava koje Jadran nudi. Ipak, odgovorna priprema može napraviti veliku razliku kada se dogodi nepredviđena situacija. Nekoliko osnovnih lijekova, napunjen mobitel i poznavanje brojeva hitnih službi mogu biti jednako važni kao krema za sunčanje ili kupaći kostim.
Današnji sustav hitne pomorske i helikopterske medicine značajno je povećao sigurnost života na otocima, ali prva i najvažnija karika i dalje ostaje – pravovremeni poziv u pomoć.
Izvori
Hrvatski zavod za hitnu medicinu – Pomorska hitna medicinska služba
Projekt uspostave hitne pomorske medicinske službe
HZHM – Zdravstvena sigurnost tijekom turističke sezone
