Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici kako je antifašizam neodvojiv dio hrvatske povijesti te naglasio da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. godine ne bi prerastao u široki narodnooslobodilački pokret.
Govoreći na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica kod Siska, Milanović je istaknuo da je čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava, dodavši kako Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo bez političke uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca.
Podsjetio je da je Prvi sisački partizanski odred osnovan 22. lipnja 1941., na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, ocijenivši kako je za razumijevanje tadašnjih događaja važno sagledati širi povijesni kontekst.
Prema njegovim riječima, skupina od sedamdesetak sisačkih komunista toga je dana započela organiziranje otpora koji je kasnije prerastao u masovni pokret.
Posebno se osvrnuo na doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi.
“Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča ostala bi neispričana“, rekao je predsjednik.
Naglasio je kako se odnosi Hrvata i Srba ne mogu svoditi na teze o vjekovnoj mržnji, podsjetivši na političku suradnju Hrvatske seljačke stranke i predstavnika hrvatskih Srba prije Drugoga svjetskog rata. Dodao je da je tek rat donio duboki raskol i tragediju koja je promijenila dotadašnje odnose.
Milanović je istaknuo i da je do kraja 1941. godine na području Hrvatske bilo svega oko 13 tisuća ustaša i oko 7 tisuća partizana, a većina stanovništva je bila skeptična.
Govoreći o suvremenoj Europi, Milanović je poručio da Europska unija ima smisla dok ostaje vjerna svojoj temeljnoj ideji mira.
“I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije“, rekao je.
Predsjednik se osvrnuo i na podjele oko tumačenja događaja iz Drugoga svjetskog rata i poraća, ocijenivši da hrvatsko društvo još uvijek nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti.
Prisjetio se i svog odlaska u Bleiburg 2008. godine.
“Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći, to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine“, kazao je.
U govoru je upozorio i na opasnost povijesnog revizionizma kada je riječ o osobama koje su sudjelovale u antifašističkom pokretu, među kojima je spomenuo generala Janka Bobetka i Vladimira Janića Capu.
“To su velikani tog vremena, a neki ih nazivaju zločincima. Onda je i Tuđman među njima. Nemojmo tako, izgubit ćemo se, zavrtjet će nam se u glavi, izgubit ćemo moralni kompas“, poručio je.
Zaključujući obraćanje, Milanović je pozvao na razboritost, zajedništvo i politiku koja će štititi hrvatske interese bez neprijateljstva prema drugima.
“Moramo zadržati svoje pravice, gledati svoj interes, biti sebični u vođenju svojih poslova, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ“, rekao je predsjednik, završivši govor riječima: „Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas.“
Hrvatska povjesničarka: Ako slavimo današnji datum zašto ne bismo slavili i Balvan revoluciju?
Hrvatski saborski zastupnik: 22. lipnja treba ostati kao podsjetnik na savez komunista i Hitlera
