Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonskih izmjena kojim Vlada planira uvesti doživotni zatvor te poseban sustav nadzora za osobe koje su odslužile kaznu, ali ih stručnjaci i dalje procjenjuju opasnima za društvo.
Riječ je o jednoj od najvećih reformi kaznenog sustava posljednjih godina, a novi model temelji se na rješenjima koja već postoje u Njemačkoj.
Doživotni zatvor za najteža kaznena djela
Prema prijedlogu Ministarstva doživotna kazna zatvora mogla bi se izricati za najteža kaznena djela za koja je već sada predviđen dugotrajni zatvor, kao i u slučajevima počinjenja više takvih kaznenih djela.
Istodobno, ostavila bi se mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina izdržane kazne.
Habijan je istaknuo kako je cilj pooštravanja kaznene politike dodatno zaštititi građane i osigurati snažniji odvraćajući učinak prema počiniteljima najtežih zločina.
Nova ustanova za osobe koje ostaju opasne i nakon izlaska iz zatvora
Najveću pozornost izazvao je prijedlog osnivanja posebne ustanove za osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu, ali stručne procjene pokažu da i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
Takve osobe više ne bi bile zatvorenici, ali ne bi ni izlazile na slobodu dok postoji procjena opasnosti.
“Radi se o najopasnijim osobama koje i nakon odsluženja kazne predstavljaju rizik za društvo“, rekao je Habijan.
Odluka o smještaju donosila bi se na temelju najmanje dva neovisna stručna vještačenja, uz redovite godišnje ili jednogodišnje i pol evaluacije.
Njemački model kao uzor
Ministarstvo je kao primjer uzelo njemački sustav, koji je već bio predmet ocjene pred europskim sudovima te je nakon dorada usklađen s europskim standardima zaštite ljudskih prava.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da nova ustanova neće biti ni zatvor ni psihijatrijska bolnica.
“Ne govorimo o osobama koje imaju dijagnosticiranu duševnu bolest, nego o osobama koje imaju izražene nasilne karakterne osobine. Zato se ne radi o liječenju nego o tretmanu“, pojasnila je.
Mjera može trajati i doživotno
Prema najavljenom modelu, osoba bi mogla ostati u ustanovi sve dok stručnjaci procjenjuju da predstavlja opasnost za druge.
Za smještaj bi morali biti ispunjeni strogi kriteriji, kazna zatvora dulja od 10 godina, potpuno odslužena kazna i procjena da osoba i dalje ugrožava sigurnost drugih.
Mjera bi se redovito preispitivala, ali bi mogla trajati i doživotno ako opasnost ne prestane.
Habijan: Radije to nego da netko opasan izađe na slobodu
Na pitanje o mogućim tužbama pred europskim sudovima zbog ograničavanja slobode osoba koje su već odslužile kaznu, Habijan je bio izravan.
“Manje će me boljeti ako europski sud kaže da su povrijeđena prava jednog od tih likova, nego da ijedan od njih izađe van“, poručio je ministar.
Dodao je kako Vlada želi spriječiti situacije u kojima osobe osuđene za najteže zločine nakon izlaska iz zatvora ponovno predstavljaju prijetnju građanima.
U Hrvatskoj manje od deset takvih slučajeva
Prema procjenama Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj bi trenutačno bilo manje od deset osoba koje bi mogle zadovoljiti uvjete za smještaj u novu ustanovu.
Vlada planira dovršiti zakonski okvir do početka 2027. godine, nakon čega bi novi model mogao zaživjeti u praksi.
Ključna poruka reforme je jasna, uz uvođenje doživotnog zatvora, država želi stvoriti mehanizam kojim bi se i nakon odslužene kazne nadzirale osobe za koje stručnjaci procjenjuju da i dalje predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.
