Domovinski pokret traži hrvatsku izbornu jedinicu u BiH, pozvali su se na Tuđmanovu izjavu iz 1998. Iz stranke tvrde da je Hrvatska dužna zaštititi politička prava Hrvata u Bosni i Hercegovini te spriječiti njihovu majorizaciju.
Domovinski pokret objavio je dosad, kako navode, slabo poznatu izjavu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana iz 1998. godine, tvrdeći da ona potvrđuje obvezu Republike Hrvatske da aktivnije štiti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U objavi stranka ističe kako su Hrvati u BiH pristali na uspostavu Federacije BiH uz očekivanje posebnih odnosa između Hrvatske i Federacije te upozorava da su se, prema njihovom tumačenju, ostvarila Tuđmanova upozorenja o mogućem političkom slabljenju hrvatskog naroda u BiH.
Domovinski pokret smatra da Republika Hrvatska, kao potpisnica međunarodnih sporazuma koji su oblikovali današnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine, ima političku i moralnu odgovornost reagirati kada su ugrožena prava Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda.
Središnji zahtjev stranke ostaje uspostava hrvatske izborne jedinice u BiH. U Domovinskom pokretu tvrde da bi takvo rješenje omogućilo legitimno predstavljanje Hrvata u političkim institucijama te spriječilo situacije u kojima pripadnici drugih naroda odlučuju o hrvatskim političkim predstavnicima.
“Nitko dobronamjeran ne može biti protiv rješenja kojim se osigurava legitimno predstavljanje Hrvata u BiH, a istodobno poštuju prava drugih naroda“, poručili su iz stranke.
U objavi također navode kako se protive konceptu građanske Bosne i Hercegovine ako bi on, prema njihovu stajalištu, doveo do preglasavanja konstitutivnih naroda. Upozoravaju da bi takav model mogao dodatno oslabiti politički položaj Hrvata u Federaciji BiH.
Domovinski pokret pozvao je koalicijske partnere, hrvatske političke stranke i nacionalne institucije da podrže inicijative usmjerene na izmjene izbornog sustava u Bosni i Hercegovini.
“Hrvati u Federaciji BiH moraju imati svoju izbornu jedinicu kako bi bili istinski konstitutivan narod“, zaključili su iz Domovinskog pokreta.
Pitanje izborne reforme u Bosni i Hercegovini već godinama izaziva političke prijepore između hrvatskih, bošnjačkih i međunarodnih političkih aktera, a tema legitimnog predstavljanja Hrvata ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja u odnosima unutar Federacije BiH.
