Savezna Republika Njemačka čvrsto podupire europsku perspektivu svih država zapadnog Balkana uključujući tu Bosnu i Hercegovinu no ne miješa se u izmjene izbornih pravila ili ustavnog ustroja te zemlje, kazala je njemačka veleposlanica u BiH Christiane Constanze Hohmann, odbacujući kao obične špekulacije tvrdnje nekih medija po kojima vlada u Berlinu navodno “gura” građanski ustroj BiH kao model za rješavanje nagomilanih problema u funkcioniranju te države.
U interviewu kojega je danas objavilo sarajevsko “Oslobođenje” njemačka veleposlanica Christiane Constanze Hohmann je kazala kako za SR Njemačku proces europskih integracija znači da zemlje koje pretendiraju na članstvo u Europskoj uniji trebaju preuzeti norme i propise koji u njoj vrijede, ali i prilagoditi se zajedničkim vrijednostima Europske unije.
Berlinski proces kojega je SR Njemačka ranije pokrenula kako bi ubrzala europske integracije zapadnog Balkana potpora je upravo procesu nužnih reformi, kazala je njemačka veleposlanica, pojašnjavajući kako je i nova inicijativa što ju je potkraj svibnja najavio ministar vanjskih poslova Sigmar Hartmut Gabriel isključivo na tragu već započetog procesa s ciljem njegova nastavka i dopune.
“Ova inicijativa ne stoji u kontekstu reformi Izbornog zakona niti ustavnog uređenja BiH. Ona se fokusira na poboljšanje svakodnevnog života građana u cijeloj regiji”, pojasnila je njemačka veleposlanica Hohmann.
Sam šef njemačke diplomacije Sigmar Hartmut Gabriel je ovu inicijativu koja je dobila kolokvijalni naziv “Berlin plus” opisao kao nastojanje da se dodatnom financijskom potporom ojača proces reformi u šest država regije zapadnog Balkana te cijeli prostor učini gospodarski jačim i privlačnijim za inozemna ulaganja.
Inicijativa šefa njemačke diplomacije zapravo je potvrda nastavka opredjeljenja vlade u Berlinu da regiju zapadnog Balkana pomogne ne samo politički nego i financijski te transferiranjem znanja, jačanjem investicija i trgovine.
Regionalno povezivanje SR Njemačka također smatra važnom pretpostavkom bržeg približavanja članstvu u EU, a važnu ulogu u svemu tome imaju veliki infrastrukturni projekti poput gradnje suvremenih atuocesta koje bi povezale države.
Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih prijepora i dalje najsporije hvata priključak s takvim inicijativama. Najprije je u državnom parlamentu oboren prijedlog zakona o trošarinama čijim bi se uvođenjem stvorile pretpostavke za novi investicijski ciklus u cestogradnji a potom je zbog opstrukcija iz BiH entiteta Republike Srpske izostao potpis bosanskohercegovačke strane na ugovor o prometnoj zajednici jugoistočne Europe kojega su druge države regije prihvatile na summitu Berlinskog procesa održanom u Trstu 12. srpnja ove godine.
Njemačka veleposlanica Christiane Constanze Hohmann kazala je kako je u raspravama o uvođenju trošarina na “neodgovoran način politizirano jedno ekonomsko pitanje”.
“Ekonomske su činjenice u biti potpuno jednostavne. Čovjek mora ulagati da bi imao novce”, kazala je veleposlanica Hohmann očevidno kritizirajući ponašanje oporbe u parlamentu BiH koja je Zakon o trošarinama oborila s argumentacijom da država na taj način nameće nove namete građanima.
Uvođenje trošarina tražili su inozemni investitori kao jamstvo da će Bosna i Hercegovina biti u stanju vraćati odobrene kredite, prije svega za gradnju autoceste na koridoru V c.
Christiane Constanze Hohmann je kazala i kako je teško razumjeti ponašanje vlasti BiH entiteta Republike Srpske u odnosu na ugovor o Prometnoj zajednici, jer bi njegovim potpisivanjem bilo osigurano financiranje čak četiri od ukupno sedam regionalnih projekata prometnog povezivanja koje Europska unija kani poduprijeti. (Theo Ljubić, Oslobođenje)
