Saborska zastupnica Možemo Sandra Benčić rođena je u Zaboku 1978. godine, ali je djetinjstvo i mladost provela u Poznanovcu odakle su joj djed i otac. Najpoznatiji “partizan”, šef Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Franjo Habulin rođen je 1957. u Zagrebu, ali mu je znameniti otac partizan iz Poznanovca. Habulin, iako je rođen 12 godina nakon 2. svjetskog rata gorljivi je partizan, a Sandra Benčić rođena je 33 godine nakon tog rata i još je gorljivija zaštitnica tekovina revolucije.
No, zašto skrivaju i ništa ne govore o zločinima partizana u Poznanovcu za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata i nevjerojatnoj otimačini imovine nakon ubojstva vlasnika te vrijedne imovine? A Možemo je poznata stranka po borbi za ljudska i ostala prava, kao i najveći “partizan” Habulin.
Događaji u Poznanovcu tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata i danas izazivaju podijeljena tumačenja.
Prema pojedinim izvorima tijekom 1941. i 1942. na tom području djelovale su partizanske skupine koje su, u sklopu revolucionarnih aktivnosti, napadale i likvidirale lokalne imućnije stanovnike, uključujući trgovce, obrtnike i seljake. Te su akcije tada opravdavane borbom protiv “klasnih neprijatelja”, što je bio dio šire ideologije Komunističke partije Jugoslavije.
Svibanj 1945. i sudbina obitelji Ritter
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja sudbina obitelji Ritter u svibnju 1945. godine. U kontekstu završnih operacija rata i dolaska partizanskih jedinica, uključujući postrojbe Jugoslavenske armije, zabilježeni su brojni slučajevi likvidacija bez suđenja.
Prema dostupnim svjedočanstvima i dijelu istraživanja Nikola i njegova sestra Greta Ritter ubijeni su u tom razdoblju jer nisu željeli dati svoju imovinu, navodno su zatučeni kolcima, a njihova imovina kasnije je nacionalizirana. Međutim, detalji o nalogodavcima i okolnostima zločina i dalje su predmet rasprava, jer nedostaje potpuna i nedvosmislena arhivska dokumentacija.
Ulogu su u poslijeratnim procesima imali i organi poput OZNA-a, koji su sudjelovali u uspostavi nove vlasti i provedbi konfiskacije imovine.
Nakon rata uslijedila je agrarna reforma i kolektivizacija, tijekom koje su mnoge privatne nekretnine prenamijenjene. U nekim slučajevima, uključujući i dvorce, to je značilo potpunu promjenu njihove izvorne funkcije.
Upravo u prenamjeni dvorca u peradarsku farmu sudjelovao je poznati Oznaš (podaci poznati Sandri Benčić i vjerojatno Habulinu).
Događaji u Poznanovcu često se promatraju kao primjer šireg procesa radikalnih društvenih promjena u poratnoj Hrvatskoj i Jugoslaviji, procesa koji je uključivao i modernizacijske pokušaje, ali i teška kršenja ljudskih prava.
Postaju aktualni i nakon više od 80 godina, jer pojedinci i skupine i dalje slave, a drugi komemoriraju, strašne likvidacije nakon ulaska “osloboditelja”.
VIDEO Unuku ispričala užas iz 1945. godine: Djed Sandre Benčić likvidirao je čovjeka i oteo mu farmu
