Kraj ožujka donosi i redovitu promjenu vremena. Iako se o ukidanju pomicanja sata raspravlja već godinama, praksa se nastavlja i 2026. godine.
Ljetno računanje vremena počinje u noći sa subote na nedjelju, 28. na 29. ožujka. Točno u 2 sata kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3 sata, čime matematički gubimo sat sna, ali dobivamo duže i svjetlije večeri.
Sat sna gubimo, naravno, ako se moramo u nedjelju probuditi u određeno vrijeme. Dakle, i taj gubitak treba shvatiti uvjetno.
Ove godine sat se pomiče ranije nego prošle, kada je to bilo 30. ožujka. Razlog je jednostavan, pravilo u Europskoj uniji određuje da se prelazak na ljetno računanje vremena uvijek događa posljednje nedjelje u ožujku.
Ova praksa uvedena je još tijekom Prvog svjetskog rata u nekim zemljama, a šire je prihvaćena u vrijeme energetske krize 1970-ih s ciljem uštede energije. Ideja je bila bolje iskoristiti dnevno svjetlo i smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom. No novija istraživanja pokazuju da su te uštede danas vrlo male, a pobornici nemijenjanja vremena žele da ostane ljetno računanje i zimi.
Europski parlament je još 2019. podržao ukidanje sezonskog pomicanja sata, ali države članice nisu se uspjele dogovoriti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Zbog toga će se sat u Hrvatskoj i dalje pomicati.
Promjena vremena može utjecati na organizam, kažu stručnjaci, čak i jedan sat manje sna može poremetiti biološki ritam, uzrokovati umor, glavobolju i slabiju koncentraciju. Zabilježen je i blagi porast prometnih nesreća u danima nakon promjene. Ali ni tu nisu svi stručnjaci suglasni.
Kako biste se lakše prilagodili počnite ići na spavanje 15–30 minuta ranije nekoliko dana prije promjene, ujutro se izložite dnevnom svjetlu, izbjegavajte teške obroke i kofein navečer, preskočite popodnevno drijemanje i ubacite laganu fizičku aktivnost, po mogućnosti na otvorenom.
Uz malo prilagodbe, organizam će se kroz nekoliko dana naviknuti na novi ritam, a duže proljetne večeri brzo će nadoknaditi navodno izgubljeni sat sna.
