Vojni analitičar Dubravko Gvozdanović upozorio je kako bi Hrvatska, suočena sa sigurnosnim izazovima u regiji, trebala učiti iz iskustava Izraela i Ukrajine, posebno u kontekstu obrane od raketnih prijetnji, koje dolaze iz Srbije.
Gostujući na HRT-ovom Studiju4 Gvozdanović je komentirao i vanjskopolitičke stavove predsjednika Zorana Milanovića, istaknuvši da se ne slaže s njegovim distanciranjem od Kijeva i Tel Aviva. Prema njegovim riječima, upravo izraelski i ukrajinski model obrane predstavljaju jedini adekvatan odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje, uključujući i raketne sustave u neposrednom okruženju.
Govoreći o globalnoj sigurnosnoj situaciji, analitičar je ocijenio kako je vojni potencijal Irana djelomično oslabljen, ali i dalje značajan. Posebno je upozorio na sposobnost Teherana za asimetrično djelovanje putem projektila i dronova, kao i na mogućnost napada na udaljene ciljeve, uključujući baze.
Istaknuo je i kako Iran, unatoč slabostima u protuzračnoj obrani, zadržava kapacitet za ozbiljne udare, osobito na energetsku infrastrukturu. Kao ključnu prijetnju naveo je mogućnost zatvaranja Hormuški tjesnac, što bi moglo izazvati globalnu energetsku krizu.
Gvozdanović smatra da bi eventualni napad SAD-a na iransku energetsku infrastrukturu mogao dovesti do opasne eskalacije sukoba. U tom slučaju, upozorava, Iran bi mogao uzvratiti napadima na zemlje Perzijskog zaljeva, što bi imalo dalekosežne posljedice za globalno gospodarstvo.
Osvrnuo se i na ulogu Europe i NATO-a, naglasivši kako europske države imaju ograničene vojne kapacitete za projekciju sile. Kao iznimke naveo je Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, čije mornarice ipak mogu djelovati izvan svojih granica, iako ni one nisu u potpunosti prilagođene uvjetima u Perzijskom zaljevu.
Zaključno, analitičar je pozvao na pragmatičan pristup međunarodnim odnosima i jačanje strateških partnerstava, upozorivši da sigurnosni izazovi u svijetu i regiji zahtijevaju dugoročno planiranje i prilagodbu modernim oblicima ratovanja.
“Mislim da ne bismo trebali emotivno pristupati odnosu s Izraelom, nego se voditi pragmatičnim i realnim kriterijima te dugoročnim strateškim partnerstvom, posebice ako u obzir uzmemo svoje okruženje, balističke rakete koje je nabavila Srbija.
Jedini adekvatan odgovor koji možemo razviti temelji se na ukrajinskim i izraelskim iskustvima. Nažalost, naš predsjednik tako ne misli. Zapanjujuća je ta povezanost i opsjednutost ljevice fundamentalnim, radikalnim islamskim režimima, no to vuče korijene iz povijesti Jugoslavije i SSSR-a. Ti sustavi su vrlo blisko bili povezani s radikalnim islamskim režimima”, objasnio je Gvozdanović na HRT-u.
