Kako smo jučer izvijestili, publika je na Dori najviše glasova dala hrvatskom etno-pop sastavu Lelek, a najviše su bodova dobile i od stručnih žirija za pjesmu Andromeda.
Lelek inače spaja hrvatsku tradiciju i moderni pop, a Andromeda se zapravo odnosi na stari običaj Hrvata s područja današnje BiH, koji je služio za zaštitu identiteta otetih djevojčica za vrijeme okupacije Osmanlija.
Sičanje (ili sicanje) je tradicijski običaj tetoviranja među Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini, najrašireniji u razdoblju osmanske vlasti. Tetovirali su se ponajprije ruke, podlaktice, ponekad čelo i prsa, a običaj je bio posebno prisutan u srednjoj Bosni, dijelovima Hercegovine, Tropolju te mjestimice i u Dalmaciji.
Običaj se najčešće povezuje s razdobljem osmanske uprave (15.–19. stoljeće). U narodnoj predaji navodi se da su katolici tetoviranjem djece i djevojaka željeli naglasiti vjerski i identitetski znak pripadnosti, osobito u vremenu kada je postojala praksa devširme (odvođenja kršćanskih dječaka u janjičare). Tetovaže su tako imale simboličnu i identitetsku ulogu, označavale su pripadnost katoličkoj zajednici i kulturnom krugu.
Pojedine predaje govore i o zaštitnoj funkciji tetovaža za djevojke, no suvremena historiografija prema takvim tvrdnjama pristupa oprezno, jer se dio tih tumačenja temelji na usmenoj predaji, a ne na izravnim pisanim izvorima.
Tetoviranje se najčešće obavljalo u dječjoj ili ranoj mladenačkoj dobi (otprilike od 3. do 18. godine), i to na važne katoličke blagdane poput blagdana sv. Josipa, Blagovijesti ili na Veliki petak, često u korizmeno vrijeme.
Koristili su se prirodni materijali, smjesa čađe ili ugljena, meda, mlijeka ili pljuvačke, a motivi su bili pretežno kršćanski simboli, različiti oblici križa (npr. “razbojnički križ”), stilizirani ornamenti te geometrijski i biljni motivi.
Običaj je bio živ sve do prve polovice 20. stoljeća, a postupno je zamirao nakon 1930-ih. Posljednji tradicionalni primjeri zabilježeni su u drugoj polovici 20. stoljeća.
Običaj je među prvima znanstveno opisao arheolog i povjesničar Ćiro Truhelka, koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća dokumentirao motive i rasprostranjenost sičanja.
Motivi tradicionalnog sičanja povremeno se pojavljuju i u suvremenoj umjetnosti i glazbi, a ponovno su oživljeni upravo pjesmom Andromeda, a u scenskom nastupu i glazbenom spotu izvođačice su imale oslikane motive inspirirane tradicionalnim tetovažama.
Andromeda
Dok pališ svijeću pitaj svoju baku
Zašto je kćeri rađala u strahu
Zašto su mnogi odabrali groblje
Nisu naše majke iznjedrile roblje
Mnoge su suze protekle kô rijeka
Zašto se piše povijest ispočetka
Sinovi naši nisu podanici
Da l’ vas noću bude iz kolijevke krici
Uzmi me sebi
Kraljice Zemljo
Tvoja je duša
Njima sam tijelo
Vodi me do zvijezda
Porušenih gnijezda
Tamo gdje uz krike
Isprate vojnike
Vodi me do zvijezda
Daleko od pogleda
Andromeda
Sve urezane ožiljke do kosti
Ni jedna majka neće vam oprostit’
Na stolu srama, zlato sa đerdana
Dok peru ruke krvlju naših rana
Izdajice
Izdajice
Izdajice
Izdajice
Uzmi me sebi
Kraljice Zemljo
Tvoja je duša
Njima sam tijelo
Vodi me do zvijezda
Porušenih gnijezda
Tamo gdje uz krike
Isprate vojnike
Vodi me do zvijezda
Daleko od pogleda
Andromeda
Vodi me do zvijezda
Porušenih gnijezda
Tamo gdje uz krike
Iѕprate vojnike
Vodi me do zvijezda
Daleko od pogleda
Andromeda
Andromeda
Andromeda
Andromeda
Andromeda
Andromeda
Andromedа
VIDEO Dora: Pogledajte pobjedničku pjesmu Andromeda grupe Lelek
VIDEO Hrvatska na Eurosong šalje Lelek. Ukrajinka se zove Leleka. Pogledajte izvedbu
