Zastupnice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Dina Dogan (Nezavisna lista) i Ivka Odvorčić (HNS) te predsjednik zagrebačkog Fokusa Vedran Jerković ustvrdili su u subotu da se iz gradskog proračuna znatna sredstva usmjeravaju prema udrugama bliskima platformi Možemo! i gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, umjesto u vrtiće, domove za starije i socijalne potrebe građana.
Na konferenciji za novinare ispred Gradske uprave upozorili su na, kako tvrde, netransparentno financiranje dijela udruga, o čemu su, navode, govorili i tijekom kampanje za lokalne izbore 2025. godine, javlja HRT.
Dina Dogan istaknula je da se kritike ne odnose na sve udruge u Zagrebu, poput sportskih, umirovljeničkih ili udruga za osobe s invaliditetom, već isključivo na one koje su ideološki bliske aktualnoj gradskoj vlasti. Prema njezinim riječima, takvim je udrugama u 2024. dodijeljeno oko šest milijuna eura, a u 2025. godini više od 5,5 milijuna eura.
“Frapantno je da do danas DORH, unatoč prijavama i javnim upozorenjima, nije ništa poduzeo. S pravom se pitamo je li ovo nova Fimi media. Za 11,5 milijuna eura moglo se izgraditi više vrtića ili domova za starije”, rekla je Dogan.
Vedran Jerković upozorio je na velik nesrazmjer između izdvajanja za socijalne potrebe i financiranja pojedinih udruga u kulturi. Kao roditelj djeteta s teškim invaliditetom naveo je da njegovo dijete iz gradskog proračuna od tri milijarde eura mjesečno dobiva 50 eura, dok neke udruge dobivaju i do 250 tisuća eura godišnje.
Kao sporne projekte naveo je pojedine kulturne programe, uključujući predstave i performanse za koje tvrdi da vrijeđaju vjerske osjećaje građana, te financiranje Udruge WHW, koja je, prema njegovim riječima, dobila 135 tisuća eura za izložbu koju je posjetilo svega tridesetak ljudi.
Gradska zastupnica Ivka Odvorčić rekla je da je povrijeđena izjavama zastupnika Možemo! Teodora Celakoskog, koji je, tvrdi, poručio da kritičari ne razumiju što je kultura.
“Mi samo tražimo transparentnost. Ako je neka udruga dobila 139 tisuća eura, javnost ima pravo znati na što je taj novac potrošen. Trenutno se radi o trošenju bez kontrole”, naglasila je Odvorčić, izrazivši nadu da će DORH pokrenuti nadzor, javlja HRT..
Oporbeni zastupnici upozorili su i da, prema navodima iz medija, do sada nije provedena nijedna sustavna kontrola trošenja tih sredstava, ni na gradskoj ni na državnoj razini.
Svoj svome
Dina Dogan se oglasila i na fb-u:
“Sada, kada se još i ovaj članak Jutarnji pojavio u javnosti, nakon što je priču započeo 01Portal, važno je napraviti još jedan korak dalje i nasloniti se na konkretne, najnovije podatke, jer oni dodatno potvrđuju sve ono na što upozoravam još od 2024. godine.
Naime, dok članak govori o 139 milijuna eura dodijeljenih udrugama u četiri godine, aktualni podaci za 2024. i 2025. godinu pokazuju da se obrazac ne samo nastavlja, nego i učvršćuje. Prema službenim isplatama, Grad Zagreb je u 2024. godini udrugama isplatio više od 6,03 milijuna eura, dok je u 2025. godini (do sada) već isplaćeno 5,65 milijuna eura, uz dodatnih 3,53 milijuna eura iz državnog proračuna za iste ili vrlo slične korisnike .
Ono što je ključno, i što članak ispravno problematizira, jest činjenica da se ista imena ponavljaju. Domino, Factum, Zagreb Film Festival, Multimedijalni institut, Kontejner, Hulahop, URK Močvara i niz drugih udruga kontinuirano su među najvećim primateljima sredstava, s iznosima koji se iz godine u godinu zadržavaju ili rastu. Ti podaci sada postoje crno na bijelo, i to ne više za jedan mandat, nego već kroz kontinuitet od nekoliko proračunskih godina.
Dodatno zabrinjava to što se u 2025. godini, već u prvim mjesecima, vidi isti smjer raspodjele. To jasno pokazuje da se ne radi o privremenoj politici, nego o ustaljenom modelu financiranja. Upravo zato više ne stoji argument da je riječ o “naslijeđenom stanju” ili prijelaznom razdoblju kako Tomislav Tomašević i Možemo – politička platforma to pokušavaju predstaviti. Ovdje je riječ o svjesnom izboru prioriteta, a ja bih se još usudila reći i “dajemo svojima” ili “hranimo biračku bazu” sustavu.
I dalje ponavljam ono što sam govorila od 2024.: financiranje kulture, civilnog društva i socijalnih programa nije sporno samo po sebi. Sporno je to što ne postoje javno vidljive, neovisne i sadržajne evaluacije učinka, kao ni sustavan nadzor koji bi građanima pokazao što su za taj novac stvarno dobili.
Kada se milijuni eura javnog novca koncentriraju na uzak krug korisnika, bez jasnih mjerila rezultata, tada to više nije pitanje ideologije, nego odgovornog upravljanja javnim novcem.
Ovaj članak je važan jer potvrđuje temu, potvrđuje moje teze. Najnoviji podaci je zatvaraju u smislu dileme: brojke sada potvrđuju da problem nije izmišljen, niti politički motiviran, nego stvaran, mjerljiv i dugotrajan. Upravo zato je vrijeme da se, umjesto obrambenih reakcija, konačno otvori ozbiljna rasprava o kriterijima, kontroli i odgovornosti u dodjeli sredstava Grad Zagreb”.
