Andrej Plenković je, kako bi se mogao pohvaliti svojom nevrerojatnom predanošću EU genijalnim idejama, naložio tzv. fiskalizaciju 2.0 koja se mora provoditi od 1. siječnja 2026. godine.
Vjerojatno je računao da to neće uzbuditi većinu Hrvata, jer ionako mrze sve poduzetnike, pa na vrat na nos prvi u EU ničim izazvan, uvodi nešto što je EU predvidjela do 2030. godine.
Taj herojski podvig, zbog kojeg će ga svi u EU birokraciji tapšati po ramenu, a pogotovo posrednici u izradi e-računa, novi nametnici koji će se legalno obogatiti bez puno rada. Tako će, osim EU i novih nametnika, i gomila novih raznih uhljeba tapšati Plenkovića po ramenu.
Fiskalizacija 2.0 još nije krenula, a već izaziva kaos: Poduzetnici upozoravaju na probleme i nespremnost sustava
Iako nova faza fiskalizacije još nije službeno zaživjela, fiskalizacija 2.0 već izaziva niz nejasnoća i zabrinutost među onima koji je moraju provoditi u praksi. Poduzetnici, obrtnici i računovođe upozoravaju da sustav nije dovoljno razjašnjen, da tehnička rješenja kasne te da su se već pojavile nepoštene prakse, dok je velik dio tržišta, tvrde, još uvijek nespreman.
“Problemi su i dalje golemi. U stručnom smislu znamo što treba raditi, ali ključni problem bit će informatička izvedba”, upozorava za Novu TV porezni stručnjak Vlado Brkanić iz Udruge hrvatski računovođa. Prema njegovim riječima, najveći teret past će upravo na računovodstvene urede koji će za svoje klijente morati istodobno izdavati i zaprimati eRačune te osigurati njihovu fiskalizaciju.
eRačuni postaju obveza, nadzor u realnom vremenu
U novoj fazi fiskalizacije poduzetnici će fiskalizirati račune koje izdaju jedni drugima, a sustav donosi dosad nezabilježenu razinu nadzora. Od 1. siječnja obveznici PDV-a morat će izdavati eRačune, dok će ih zaprimati svi poslovni subjekti, bez obzira na status u sustavu PDV-a.
Podaci o izdanim i zaprimljenim računima slat će se Poreznoj upravi, koja će ih automatski uspoređivati, a ključnu ulogu u cijelom procesu imat će posrednici – informatičke platforme putem kojih će računi cirkulirati. Time će država u realnom vremenu moći pratiti tko, što, kome i po kojoj cijeni prodaje ili kupuje.
Za nepoštivanje pravila predviđene su kazne koje dosežu i do 66 tisuća eura, što dodatno povećava nervozu među poduzetnicima.
Porezna: Zakon je tehnički, ali nije kompliciran
S druge strane, iz Porezne uprave poručuju da razloga za paniku nema. Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša ističe kako je zakon tehničke naravi, ali ne i pretjerano složen.
“Već je 153 tisuće obveznika izabralo pristupnu točku, što pokazuje da je situacija prilično jasna. Ako postoje dodatna pitanja, porezni obveznici mogu se informirati na našim stranicama ili se izravno obratiti Poreznoj upravi”, rekao je Kutleša za Dnevnik Nove TV.
Dodao je i kako će, prema procjenama Porezne, nova fiskalizacija donijeti uštede od oko 120 milijuna eura godišnje. Iako prilagodba nosi određene troškove, riječ je uglavnom o jednokratnim ulaganjima, dok su dugoročne koristi, tvrdi, znatno veće.
Time je izrekao i jednu veliku neistinu – troškovi nisu jednokratni, neko višekratni i trajat će cijelo vrijeme dok i ako ih netko ne ukine.
Kazne neće biti odmah?
Jedno od ključnih pitanja koje muči poduzetnike jest hoće li inspekcije i kazne do 66 tisuća eura krenuti već od prvog dana 2026. godine. Kutleša umiruje da represija nije primarni cilj projekta.
“Svrha digitalizacije nije kažnjavanje. U prvim danima fokusirat ćemo se na potporu poreznim obveznicima, a ne na sankcioniranje. Vidjet ćemo koliki će rok prilagodbe biti”, poručio je.
Računovođe skeptične, poduzetnici oprezni
Unatoč porukama iz Porezne uprave, računovođe i poduzetnici ostaju oprezni. Smatraju da je sustav uveden prebrzo, bez dovoljno jasnih tehničkih rješenja i edukacije, te upozoravaju da bi se teret provedbe mogao slomiti upravo na onima koji su već preopterećeni administracijom.
Hoće li fiskalizacija 2.0 doista donijeti veću transparentnost i uštede ili će se pretvoriti u još jedan izvor problema za poslovni sektor, pokazat će već prvi mjeseci njezine primjene.
