Antifašistički marš u Rijeci, jugoslavenske zastave, svastika na terenu NK Solin, policijska uhićenja te političke reakcije ponovno su otvorile vječnu hrvatsku raspravu o ustašama i partizanima, temama koje, kako primjećuju gosti RTL Direkta, redovito zasjene ekonomske probleme poput inflacije koja svakodnevno nagriza plaće i mirovine.
Na terenu NK Solin jutros je osvanula nacistička svastika, a policija traga za počiniteljem. U Rijeci je, nakon antifašističkog marša, privedeno devet osoba zbog bacanja baklje na sudionike povorke. Ministar obrane Ivan Anušić poručio je da se nije radilo o antifašističkom, nego o projugoslavenskom prosvjedu protiv Hrvatske.
O svemu su u emisiji RTL Direkt govorili predsjednica Savjeta za antifašizam SDP-a Tesa Goldstein i nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić.
Goldstein: To nije bio projugoslavenski skup, nego prosvjed protiv mržnje
Tesa Goldstein odbacila je tvrdnju da je riječ o projugoslavenskom prosvjedu.
“Naravno da nije. Bio je to prosvjed protiv mržnje i netolerancije, protiv govora mržnje prema nacionalnim, vjerskim i seksualnim manjinama. Ljudi su vrlo jasno poručili da im je dosta nasilja koje se tolerira pod krinkom velikog domoljublja”, rekla je.
Dodala je da ekstremna desnica ugrožava sve koji su drugačiji te da društvo mora reagirati na porast netolerancije posljednjih mjeseci.
Raspudić: Antifašizam je postao kolektivna neuroza
Nino Raspudić odbacuje tezu o jačanju fašizma i tvrdi da je problem politizacija teme.
“Antifašizam u današnjoj Hrvatskoj djeluje kao kolektivna neuroza. Kad se ta tema otvori, ljudi počnu s grimasama i tikovima, kao da je riječ o građanskom ratu koji ne postoji. Nema mrtvih, nema ranjenih, svi počinitelji su privedeni. Država radi”, rekao je.
Optužio je premijera Plenkovića da glumi branu ekstremizmu, dok istovremeno, kako kaže, glavni državni inspektor završava u zatvoru.
“Umjesto da raspravljamo o sigurnosti hrane i korupciji u Inspektoratu, mi se opet bavimo ustašama i partizanima”, poručio je.
Sporne zastave i parole: Provokacija ili marginalija?
Posebna rasprava vodila se oko jugoslavenskih zastava viđenih na prosvjedu.
Goldstein je ustvrdila:
“Na skupu je bilo 10.000 ljudi. Marginalno mali broj njih nosio je zastave i natpise koji ne odražavaju stav organizatora. To nije bila provokacija prema desnici, nego izraz drugačijeg stava”.
Raspudić je uzvratio da takva obilježja imaju vrlo jasnu konotaciju:
“Jugoslavenska zastava je zadnji put u Hrvatskoj viđena u Vukovaru 1991. Pod njom su razarani gradovi. To je problem, nije stvar nostalgije nego povijesnog iskustva”.
Goldstein mu je odgovorila:
“To nije ista zastava koju je koristila JNA u agresiji. A pjevanje Jure i Bobana i uzvikivanje ZDS nisu usporedive stvari, to su pozivi na zločinačke režime”.
Raspudić je replicirao:
“Ako se može razlikovati petokraka, onda se može razlikovati i ZDS HOS-a iz 1991. od onog iz 1941”.
Je li duh pušten iz boce?
Sudionici prosvjeda tvrde da je atmosfera u društvu eskalirala i da je duh pušten iz boce.
Raspudić kaže da se radi o pretjerivanju:
“U Hrvatskoj nije ništa gore nego u drugim europskim državama. Ne smijemo dopustiti da ispadne da morate biti ili fašist ili komunist. Normalna, tiha većina nije ni jedno ni drugo”.
Goldstein smatra suprotno:
“U zadnjim mjesecima svjedočimo ozbiljnom rastu netolerancije. Ljudi su zato i izašli na ulice, poslati poruku uključivosti i obrane prava manjina”.
Pogledajte emisiju:





