Ministar obrane Ivan Anušić ispratio je vojnike na KFOR i uputio oštru poruku Srbiji da dokumentaciju o nestalima moraju predati.
U vojarni u Đakovu ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić u srijedu je ispratio 151 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO-ovu misiju potpore miru na Kosovu (KFOR). Tom je prigodom uputio i prilično oštru poruku Srbiji u vezi dokumentacije o nestalima iz Domovinskog rata.
U razgovoru za RTL Anušić je naglasio da Hrvatska očekuje da Srbija dostavi sve potrebne podatke.
“Ako oni kažu da ne žele dati podatke ili ih nemaju, naravno da će to biti tema i pri razmatranju njihovog ulaska u Europsku uniju. Oni moraju poštovati zakone, kao što smo i mi morali prilikom ulaska u EU. Očekujemo da isporuče dokumentaciju o nestalima, a jedna od tema razgovora bit će i hoće li Hrvatska dati zeleno svjetlo ulasku Srbije u EU”, rekao je ministar.
Sličnu je poruku u utorak uputio Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić iz Vukovara iz Kolone sjećanja.
Srbijanci nam nisu htjeli izručiti ubojicu Nicoliera, a Turudić je ustvrdio kako ih vjerojatno ih treba pritisnuti ulaskom u EU.
Anušićeva izjava razlikuje se od stava premijera Andreja Plenkovića, koji je u ranijim prigodama pozivao Srbiju na suradnju i dijeljenje informacija, bez spominjanja mogućeg blokiranja njenog puta prema članstvu u EU.
Politički analitičar Jaroslav Pecnik za N1 komentirao je da je riječ o poruci koju mnogi u Hrvatskoj žele čuti, dok Plenković, zbog odnosa Hrvatske i Srbije u Bruxellesu, zadržava umjereniji stav.
“Ne govori to da mu ne budu vezane ruke. Plenković zna da je Srbija važna u očima EU, pa Anušiću prepušta da iznese ono što građani Hrvatske očekuju i odobravaju. Plenković protiv toga nema ništa, ali neće to sam govoriti kako mu ne bi bile vezane ruke u Bruxellesu”, kaže Pecnik.
Pecnik također ističe da prisila vjerojatno ne bi natjerala Srbiju da preda arhive o nestalima, jer je velik dio dokumentacije mogao biti uništen u vrijeme raspada tadašnje države.
Analitičar smatra i da Anušićeve izjave, u kombinaciji s političkom retorikom, mogu odražavati i njegovu ambiciju unutar HDZ-a.
“On se pozicionira tvrđe, desnije od Plenkovića. HDZ, koji je dugo bio centristički, u posljednje vrijeme ponovno naginje udesno. To može biti borba za pozicije unutar stranke, ali ne nužno neposredna priprema za preuzimanje vodstva”, dodaje Pecnik.
