Ukrajina se ne bi trebala oslanjati na američke rakete Tomahawk, koje vjerojatno neće dobiti ili će dobiti samo u ograničenom broju, već na vlastiti razvoj oružja dugog dometa.
To je mišljenje izrazio u komentaru za Ukrinform Andreas Umland, analitičar Stockholmskog centra za istočnoeuropske studije (SCEEUS).
“Ne mogu predvidjeti hoće li rakete Tomahawk uopće stići do Ukrajine. Moja je briga da možda neće – slično sankcijama koje su uglavnom ostale na razini prijetnji”, rekao je stručnjak.
Ako se ove rakete isporuče, sve će ovisiti o broju, dodao je.
Prema Umlandu, ako Ukrajina dobije oko 20 raketa, to bi bila više simbolična gesta, baš kao i mali broj tenkova Abrams – nešto što bi Rusija jednostavno ignorirala. Vjeruje da je strategija Donalda Trumpa izbjegavanje pitanja opskrbe Tomahawkima dok se pretvara da se dopunjuje.
“Dakle, možda neće biti pravog učinka. Zato je dobro što Ukrajina razvija vlastito slično oružje – poput projektila Flamingo i Neptun – čineći se sve neovisnijom”, naglasio je Umland.
Ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu identificirao je kao ključne čimbenike pritiska na Moskvu. Umland je napomenuo da bi, ako bi američki partneri doista pružili Ukrajini obavještajne podatke koji značajno poboljšavaju učinkovitost njezinih napada dronovima i raketama, to bio važan čimbenik pritiska. Međutim, dodao je da bi ukrajinske obrambene snage možda učinkovito djelovale čak i bez takvih obavještajnih podataka.
Općenito, njemački stručnjak smatra da Sjedinjene Države imaju moralnu obvezu podržati Ukrajinu, barem zato što su sudjelovale u trilateralnim pregovorima 1990-ih o nuklearnom razoružanju Ukrajine i njezinom pristupanju Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT). To su bili pregovori između SAD-a, Rusije i Ukrajine, bez europskog sudjelovanja, podsjetio je.
“Da su SAD te razgovore vodile drukčije, npr. osiguravajući članstvo Ukrajine u NATO-u ili veću podršku, situacija bi danas bila drukčija. Dakle, povijesno gledano, SAD snosi veću odgovornost od europskih zemalja, iako geografska blizina prirodno stavlja veću odgovornost na zemlje poput Njemačke”, rekao je Umland.
Kako je izviješteno, mogućnost prebacivanja američkih projektila dugog dometa u Ukrajinu široko se raspravljala posljednjih dana, što je izazvalo paniku u Rusiji.
Navodno je to pitanje pokrenuto i tijekom telefonskog razgovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, uoči nadolazećeg sastanka predsjednika SAD-a i Ukrajine.