Genom Marije Branyas, najstarije žene na svijetu prije smrti 2024., pokazao iznimno mladolik biološki profil unatoč dubokoj starosti.
Znanstvenici iz Španjolske objavili su rezultate fascinantne genetske studije provedené na Mariji Branyas, koja je u trenutku smrti 2024. godine bila najstarija živuća osoba na svijetu sa 117 godina. Istraživanje je otkrilo da je Branyas posjedovala iznimno mladolik genom, s brojnim pokazateljima koji se obično nalaze kod znatno mlađih ljudi.
Studiju je proveo Istraživački institut za leukemiju Josep Carreras iz Barcelone, a objavljena je u znanstvenom časopisu Cell Reports Medicine.
Stanice mlađe nego što bi trebale biti
Znanstvenici su analizirali uzorke krvi, sline, urina i stolice koje je Branyas donirala prije smrti. Rezultati su pokazali da su njezine stanice, unatoč kronološkoj dobi, bile biološki znatno mlađe. Branyas je, primjerice, imala iznimno zdrav imunološki sustav, uravnotežen crijevni mikrobiom, nisku razinu upala, te visoku razinu tzv. dobrog kolesterola (HDL), dok su loši kolesterol i trigliceridi bili neobično niski.
Također, pokazala je rijetke genetske varijante povezane s boljim zdravljem srca i mozga, te s općom dugovječnošću.
Kratke telomere – neobična prednost?
Jedan od najzanimljivijih rezultata istraživanja odnosi se na telomere na krajevima kromosoma. Branyas je imala izuzetno kratke telomere, što se obično povezuje s povećanim rizikom od bolesti i smrtnosti. Međutim, autori studije sugeriraju da bi u njezinom slučaju ta karakteristika mogla biti zaštitni mehanizam protiv raka, jer kraće telomere ograničavaju broj podjela stanica, što smanjuje rizik od njihovog zloćudnog rasta.
Zdravlje i stil života – samo dio priče
Iako je poznato da je Branyas vodila aktivan život, bila mentalno i društveno angažirana, te je konzumirala jogurt i mediteransku prehranu, istraživači upozoravaju da genetika igra ključnu ulogu. Kombinacija rijetkih gena i okolišnih čimbenika mogla je biti presudna.
S obzirom na to da samo 1 od 10 stogodišnjaka doživi 110. rođendan, ovakva istraživanja su iznimno vrijedna. Iako se radi o studiji samo jedne osobe, njezin doprinos znanosti je značajan.
Znanstvenici sada pozivaju na daljnja istraživanja i širenje studija na veće skupine ljudi koji doživljavaju duboku starost kako bi se otkrili biomarkeri zdravog starenja, ali i razvile strategije koje bi mogle produžiti ljudski životni vijek bez pada kvalitete života.
