Afrička svinjska kuga (ASK), jedna od najsmrtonosnijih bolesti svinja, i dalje prijeti globalnoj sigurnosti hrane i svinjogojstvu, ne samo u Hrvatskoj. No, zahvaljujući ubrzanom znanstvenom napretku, posebno u molekularnoj biologiji virusa, prvi alati za učinkovitu kontrolu, uključujući cjepiva, napokon su na horizontu. Ali daleko je to još od sigurnih rješenja, sve je još u fazi velikog eksperimenta s nepoznatim krajnjim posljedicama
ASK je virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje uzrokujući gotovo 100% smrtnost u akutnim oblicima. Od ulaska virusa u Gruziju 2007. godine, genotip II virusa brzo se proširio Europom i Azijom, prouzročivši goleme ekonomske gubitke i nestanak milijuna svinja. Iako se bolest ne prenosi na ljude, njena pojava ima dalekosežne posljedice na sigurnost hrane i ruralna gospodarstva.
Znanstvenici su u posljednjih nekoliko godina ostvarili značajan napredak u razumijevanju kompleksnog genoma ASFV-a (ASK), koji kodira između 170 i 190 proteina. Mnogi od njih još uvijek nemaju poznatu funkciju, ali ključni proteini uključeni u izbjegavanje imunološkog odgovora sada su identificirani. Ovo znanje otvorilo je vrata razvoju živih atenuiranih cjepiva (LAV), koja pokazuju obećavajuće rezultate.
Prva cjepiva licencirana – uz dozu opreza
Vijetnam je 2022. postao prva zemlja koja je licencirala cjepiva protiv ASK-a – NAVET-ASFVAC i AVAC ASF Live, oba bazirana na genetski modificiranim virusima s deletiranim genima važnim za virulenciju. Njihovo odobrenje donijelo je nadu, no i izazvalo zabrinutost zbog mogućih neželjenih posljedica.
Zabilježeni su slučajevi pojave blažih, ali dugotrajnih oblika bolesti te sumnje na rekombinaciju virusa cjepiva s divljim sojevima, što bi moglo stvoriti nove, opasnije varijante. Konkretno, virus ASFV-GUS-Vietnam, koji se pojavio 2021. prije službenog odobrenja cjepiva, pokazao je povećanu virulenciju u naknadnim studijama, iako je izvorno bio smatran sigurnim.
Zbog toga međunarodne organizacije, poput Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), pozivaju na rigorozna testiranja, transparentnost podataka i razvoj DIVA (Differentiating Infected from Vaccinated Animals) testova koji mogu razlikovati cijepljene od zaraženih životinja – što je ključno za praćenje širenja bolesti.
Znanost u službi kontrole – cjepiva, ali i dijagnostika
Razumijevanje ASK-a značajno je unaprijeđeno korištenjem tehnologija poput kriogene elektronske mikroskopije i naprednih proteomskih analiza. Identifikacija virusnih proteina koji ometaju imunološke puteve, kao što je interferonski odgovor, omogućila je razvoj ciljanih cjepiva s višestrukim delecijama gena, poput I177L i MGF360/505.
Istovremeno, cjepiva se testiraju i kao alati u okviru strategije djelomičnog klanja, metode kojom se u endemskim regijama uništavaju samo zaražene životinje, dok se ostatak stada čuva. Vijetnam, Kina, Indija i druge zemlje već primjenjuju ovu praksu kako bi ograničile širenje bolesti bez potpunog uništavanja farmi.
No bez sigurnih cjepiva i pouzdanih dijagnostičkih testova, ovaj pristup može biti dvosjekli mač, posebno ako virus ponovno postane virulentan ili se raširi putem cjepiva.
Pouke iz prošlosti: Usporedba s bolešću kvrgave kože
Slična situacija zabilježena je kod bolesti kvrgave kože (LSD), gdje je primjena kontaminiranih ili rekombinantnih cjepiva u Aziji dovela do pojave novih sojeva i komplikacija kod cijepljenih životinja. Molekularne analize pokazale su da su neki virusi došli iz neadekvatno testiranih cjepiva, što je dodatno naglasilo potrebu za strogim regulatornim okvirom.
Zato stručnjaci upozoravaju da cjepiva protiv ASK-a ne smiju biti rješenje po svaku cijenu, već dio šireg paketa biosigurnosnih mjera, nadzora, brzog otkrivanja i obrazovanja uzgajivača.
Pogled u budućnost – više od jednog rješenja
Dok živa atenuirana cjepiva ostaju najizglednija opcija za kontrolu ASK-a, globalna istraživačka zajednica ne odustaje ni od drugih pristupa: podjediničnih cjepiva, vektorskih platformi i epitope-dizajniranih kandidata koji mogu ponuditi sigurniju i predvidljiviju zaštitu. No, svi ti pristupi zahtijevaju godine razvoja, testiranja i validacije.
ASK ostaje složena bolest, a cjepivo, iako ključno, nije čarobni štapić. Njegova učinkovitost uvelike ovisi o načinu primjene, nadzoru i povjerenju uzgajivača. U konačnici, samo integrirani pristup može dovesti do suzbijanja ove razorne bolesti koja je dosad odnijela više milijuna svinja diljem svijeta.
Što je DIVA i zašto je važna?
DIVA (Differentiating Infected from Vaccinated Animals) strategija omogućuje razlikovanje zaraženih od cijepljenih životinja pomoću seroloških testova. Kod cjepiva protiv ASK to znači umetanje ili brisanje specifičnih gena/proteina kako bi testovi mogli jasno identificirati tko je cijepljen, a tko je doista zaražen – ključna funkcija za kontrolu i izvoz, stoji u nekoliko radova objavljenih na Nacionalnoj knjižnici medicine SAD-a.
Penava: Afrička svinjska kuga možda nije slučajnost nego specijalni rat protiv Hrvatske
