Novi val brutalnog maloljetničkog nasilja šokirao je stanovnike zagrebačke Dubrave, posebno naselja Retkovec, gdje grupa od dvadesetak maloljetnika već tjednima terorizira vršnjake i širi strah među djecom i roditeljima. Iako policija zna identitete počinitelja, većina ih je zbog svoje dobi, mlađi od 14 godina, nedodirljiva za kazneni sustav.
Prema navodima očevidaca, napadi su organizirani i brutalni. Djecu se premlaćuje šipkama, daskama, letvama, a razmjeri ozljeda su zastrašujući, javlja hRT.
“Vidio sam kako desetak djece tuče dječaka, prijatelja mog sina, s daskama od klupe. Bio je izobličen, oko, usnica, kontuzije po glavi i tijelu. Moj sin prošao je nešto bolje, ali i on je završio sa šivanjem”, izjavio je za HRT otac jednog od napadnutih dječaka.
Nasilje traje od kolovoza, žrtve završavaju na hitnoj
Nasilni incidenti počeli su krajem kolovoza, a nasilnici su, uz galamu i vrijeđanje, nasrnuli i na odrasle osobe. Nekoliko maloljetnika u dobi od 12 do 15 godina već je završilo na hitnom prijemu, dok se nasilnici slobodno kreću kvartom.
Policija je identificirala troje počinitelja – dvoje mlađih od 14 i jednog s 14 godina – no zbog zakonskih ograničenja, praktički nijedno ozbiljno sankcioniranje nije moguće.
Roditelji: Djeca napadaju, a sustav nas ostavlja na cjedilu
“Institucije ne rade svoj posao, a djeca to ponavljaju mjesecima. Ne možemo više ovako živjeti”, kaže otac jednog napadnutog dječaka. Iako policija češće patrolira kvartom, roditelji ne vjeruju da je to dovoljno, najavljujući protestna okupljanja zbog neadekvatnog odgovora države.
Sustav štiti djecu – ali zaboravlja žrtve?
Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić za HRT pojašnjava da je maloljetnički postupak usmjeren na odgoj, a ne na kaznu.
“Za djecu od 14 do 16 godina ne govorimo o kažnjavanju, nego o odgojnim mjerama. Poanta je pomoći im da ne nastave s delikventnim ponašanjem”, objašnjava.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako uspjeh sustava ovisi o suradnji roditelja nasilnika, što je često problem.
“Kada su roditelji nesuradljivi, sud odlučuje o povjerenju djeteta socijalnoj skrbi ili udomiteljima”, kaže Azra Dupanović, socijalna pedagoginja.
Prosvjed kao posljednje sredstvo
Bez mogućnosti ozbiljnijih kazni i u situaciji u kojoj počinitelji ostaju na slobodi unatoč ponavljanim napadima, roditelji više ne znaju kome se obratiti. Strah za sigurnost djece sve je veći, a osjećaj bespomoćnosti raste.
Zagrebačka Dubrava, koja je nekada bila miran kvart za obiteljski život, danas postaje simbol institucionalne nemoći pred maloljetničkim nasiljem.
