Studija otkriva da srčani udar može biti izazvan infekcijom, objavilo je Sveučilište u Tampereu. U uključenost bakterija u koronarnu bolest srca dugo se sumnjalo, ali nedostajali su izravni i uvjerljivi dokazi, kaže prof. Pekka Karhunen.
Pionirska studija istraživača iz Finske i Ujedinjenog Kraljevstva prvi je put pokazala da infarkt miokarda može biti zarazna bolest. Ovo otkriće dovodi u pitanje konvencionalno razumijevanje patogeneze infarkta miokarda i otvara nove putove za liječenje, dijagnostiku, pa čak i razvoj cjepiva.
Prema istraživanju nedavno objavljenom u časopisu Journal of the American Heart Association, infekcija može izazvati infarkt miokarda. Koristeći niz naprednih metodologija, istraživanje je otkrilo da kod koronarne bolesti srca aterosklerotski plakovi koji sadrže kolesterol mogu sadržavati želatinozni, asimptomatski biofilm koji bakterije formiraju godinama ili čak desetljećima. Uspavane bakterije unutar biofilma ostaju zaštićene i od pacijentovog imunološkog sustava i od antibiotika jer ne mogu prodrijeti u matricu biofilma.
Virusna infekcija ili neki drugi vanjski okidač mogu aktivirati biofilm, što dovodi do proliferacije bakterija i upalnog odgovora. Upala može uzrokovati rupturu vlaknaste kape plaka, što rezultira stvaranjem tromba i na kraju infarktom miokarda.
Profesor Pekka Karhunen, koji je vodio studiju, napominje da se do sada pretpostavljalo da događaje koji dovode do koronarne bolesti arterija pokreće samo oksidirani lipoprotein niske gustoće (LDL), koji tijelo prepoznaje kao stranu strukturu.
“U uključenost bakterija u koronarnu bolest arterija dugo se sumnjalo, ali nedostajali su izravni i uvjerljivi dokazi. Naša studija pokazala je prisutnost genetskog materijala, DNK, iz nekoliko oralnih bakterija unutar aterosklerotskih plakova“, objašnjava Karhunen.
Nalazi su potvrđeni razvojem antitijela usmjerenog na otkrivene bakterije, što je neočekivano otkrilo strukture biofilma u arterijskom tkivu.
Bakterije oslobođene iz biofilma uočene su u slučajevima infarkta miokarda. Imunološki sustav tijela reagirao je na ove bakterije, izazivajući upalu koja je probila plak opterećen kolesterolom.
Opažanja otvaraju put razvoju novih dijagnostičkih i terapijskih strategija za infarkt miokarda. Nadalje, unapređuju mogućnost sprječavanja koronarne bolesti arterija i infarkta miokarda cijepljenjem.
Studiju su provela sveučilišta u Tampereu i Ouluu, Finski institut za zdravlje i dobrobit te Sveučilište u Oxfordu. Uzorci tkiva dobiveni su od osoba koje su umrle od iznenadne srčane smrti, kao i od pacijenata s aterosklerozom koji su bili podvrgnuti operaciji čišćenja karotidnih i perifernih arterija.
Istraživanje je dio opsežnog istraživačkog projekta kardiovaskularnih istraživanja koji financira EU, a u koji je uključeno 11 zemalja. Značajna sredstva osigurala je i Finska zaklada za kardiovaskularna istraživanja te Zaklada Jane i Aatos Erkko, objavilo je Sveučilište u Tampereu.
