U povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, sutra, 31. srpnja, s početkom u 17 sati, duž Ulice grada Vukovara u Zagrebu održat će se svečani vojni mimohod. Tim će se događajem odati počast jednoj od najvažnijih pobjeda u suvremenoj hrvatskoj povijesti, koja je označila prekretnicu u Domovinskom ratu i omogućila povratak većeg dijela tada okupiranog teritorija.
U mimohodu će sudjelovati 3.500 pripadnika Oružanih snaga RH, MUP-a, pravosudne policije, Civilne zaštite, vatrogasaca i povijesnih postrojbi, ratni veterani i hrvatski branitelji, koji će nositi hrvatsku zastavu dugačku 25 metara, kakva je 5. kolovoza 1995. podignuta na kninskoj tvrđavi, te 500 vozila i 40 letjelica, a u splitskom akvatoriju planiran je i mimohod 13 vojnih brodova.
Ante Nazor: Oluja je osigurala opstanak, slobodu i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske
Povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izjavio je za HRT kako je operacija Oluja bila presudna za opstanak hrvatske države.
“Put hrvatske vojske kroz ovih 30 godina može se pokazati i kroz mimohode koji su održani. No ono što je ostalo isto je motiv – isti motiv za obranu domovine koji i danas imaju hrvatski vojnici i vojnikinje”, istaknuo je Nazor.
Politički kontekst: Odbijanje mirne reintegracije
Govoreći o političkim okolnostima 1995., Nazor podsjeća da su pokušaji mirne reintegracije propali zbog odbijanja plana međunarodne zajednice od strane pobunjenog srpskog vodstva u Kninu, ali i podrške Beograda takvoj politici.
“Oni su u potpunosti odbili čak i ideju stvaranja tzv. Krajine u dva kotara, gdje su Srbi činili većinu. Time su međunarodnoj zajednici jasno poručili da ne žele mirnu reintegraciju u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske”, rekao je.
Vojna opcija kao jedino rješenje
Zbog neuspjeha političkih i diplomatskih rješenja, smatra Nazor, vojna opcija ostala je jedini preostali put za povratak okupiranih područja. Hrvatska je istovremeno jačala vojsku, provodila operacije i održavala kontakt s međunarodnim partnerima.
“Ključni faktori uspjeha Oluje bili su uvježbanost, znanje, opremljenost i najvažnije – motivacija. Bili su to ljudi koji su godinama bili protjerani i čeznuli za povratkom svojim kućama”, objašnjava Nazor.
“Oluju ne slavimo kao tuđu tragediju, već kao vlastitu slobodu”
Nazor posebno naglašava da se obljetnica Oluje ne smije tumačiti kao naslađivanje tuđom nesrećom.
“Oluja je, bez sumnje, jedna od najvećih tragedija srpskog naroda u Hrvatskoj, ali ta tragedija nije posljedica hrvatske vojne pobjede, već isključive politike srpskog vodstva u Kninu i Beogradu”, drži Nazor.
Apelirao je na dostojanstvo i poštovanje, pozvavši građane da se ne rugaju i ne vrijeđaju, već da slave slobodu, demokraciju i povijesnu pobjedu s dostojanstvom kakvo dolikuje pobjednicima.
Simbol oslobođenja: Zastava na Kninskoj tvrđavi
“Zadržimo dostojanstvo. To je velika pobjeda. Slavimo je, prisjetimo se 5. kolovoza 1995., kada se na Kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava – zastava demokracije, slobode i pobjede”, poručio je Nazor.
Zagrebačka policija najavila je privremene izmjene u prometu i povećanu sigurnosnu prisutnost tijekom mimohoda. Građanima se preporučuje da ranije planiraju kretanje gradom, koriste javni prijevoz te se pridržavaju uputa redara i policije.
FOTO MORH: Prisjećamo se ponosnih mimohoda – vidimo se u četvrtak na Vukovarskoj!
