U rodnom mjestu Josipa Broza Tita i ove je godine tradicionalno obilježen Dan mladosti, nekadašnji državni praznik bivše Jugoslavije, koji se danas slavi kao neslužbeni dan sjećanja i nostalgije za vremenima socijalističke federacije. Kumrovec je bio preplavljen zastavama, kapama, majicama i suvenirima s likom Tita, dok su iz zvučnika odjekivale partizanske pjesme.
Tisuće ljudi okupilo se iz svih krajeva bivše države – od Hrvatske i Slovenije do Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore – a najbrojniji su, kao i ranijih godina, bili posjetitelji iz Slovenije.
“Bio nam je kao tata. U njegovo doba sam ostvarila svoju porodicu, radila sam, stan sam dobila. U njegovo vrijeme sam imala sve”, rekla je Ismeta iz Poreča, dodajući da joj je dolazak u Kumrovec svake godine emocionalna potreba.
“Meni je ovo uspomena takva da nema bolje”, kazao je Jože iz Slovenije, dok je Valomir iz BiH istaknuo: “Ovo je povijest i to se mora znati. Lijepo je ovo.”
Mesić: “Antifašizam se ne smije zaboraviti”
Među okupljenima bio je i bivši predsjednik Hrvatske, Stjepan Mesić, koji redovito prisustvuje ovom događanju, naglašavajući važnost očuvanja sjećanja na antifašističku borbu i vrijednosti koje su tada bile temelj državne politike.
“Ovo je podsjećanje i naglasak na one mlade koji su iznijeli pobjedu nad fašizmom. To se danas ne smije zaboravljati,” poručio je Mesić, koji je dočekan s pljeskom okupljenih, piše dnevnik.hr.
Više od nostalgije?
Dan mladosti, iako formalno ukinut raspadom Jugoslavije, iz godine u godinu okuplja sve više posjetitelja. Za mnoge je to više od obične proslave – to je iskaz kolektivnog sjećanja na sigurnost, stabilnost i socijalna prava koje su tada, kako ističu, mnogi građani uživali.
Kritičari ističu da se radi o romantiziranju prošlosti, no organizatori tvrde da je u pitanju njegovanje povijesne svijesti i otpor prema zaboravu vremena koje je oblikovalo regiju.
Bez obzira na različita politička stajališta, Kumrovec se na Dan mladosti još jednom pokazao kao mjesto susreta emocija, sjećanja i ideologija koje i dalje snažno žive među građanima bivše zajedničke države.
