Podnijeli su pritužbu Europskoj komisiji protiv Vlade RH
Hrvatsko sudstvo na korak je do novog štrajka o čemu je nedavno pisao Jutarnji list, kad smo izvijestili kako je Udruga hrvatskih sudaca iznimno nezadovoljna ponašanjem Vlade, odnosno resornog Ministarstva pravosuđa i uprave, koje se nije držalo dogovora o dinamici donošenja novog Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika.
Ministarstvo je, naime, potkraj godine odlučilo suce staviti sa strane dok se ne donese zakon koji će definirati plaće svih državnih službenika i svih javnih službi. Taj je zakon donesen, no da bi zaživio, moraju se donijeti uredbe kojima će se urediti koeficijenti, pa su suci stavljeni na čekanje.
UHS, međutim, ne namjerava, kako smo izvještavali, i dalje čekati da se riješe njihove plaće, već inzistira na dogovoru. Jedno od ključnih pitanja je indeksacija plaće, odnosno zahtjev da se one definiraju prema objektivnim kriterijima, a ne da ovise o volji Vlade. Taj je argument i ključan za prijavljivanje Vlade Europskoj komisiji na što su se suci odlučili kao međukorak do bijelog štrajka kojim su zaprijetili. Osim svojim statusom, plaćom i drugim materijalnim pravima, suci su, kako ističe UHS, iznimno nezadovoljni i plaćama te materijalnim pravima službenika koji rade u pravosuđu, a koji su i dosad bili najmizernije plaćeni.
‘Samovolja izvršne vlasti‘
Udruga hrvatskih sudaca izdala je priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
“Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je pritužbu Europskoj komisiji na rad Vlade Republike Hrvatske, na temelju povrede članka 19. stavak 1. drugog podstavka Ugovora o EU. U dokumentu od sedam stranica ističe se kako plaće sudaca nisu propisane sukladno općeprihvaćenim europskim i međunarodnim standardima i pravu Europske unije jer nisu utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima, već ovise o samovolji/arbitrarnosti izvršne vlasti te su neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju. Visinu osnovice određuje izvršna/zakonodavna vlast samostalno (samovoljno), jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuje, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice”, ističu iz UHS-a te podsjećaju kako se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini (objektivni kriterij), a potom je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.
UHS je stoga tijekom 2023. poduzeo i predložio niz mjera kako bi se uklonio svaki daljnji izravni utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti na visinu plaće sudaca, zahtijevajući pritom, kao treći korak predložene reforme, i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
Čvrsto na dnu ljestvice
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tim je povodom javno obećao usvajanje cjelovitog Zakona o plaći do kraja 2023., kojim bi se definirali objektivni kriteriji za usklađivanje osnovice uvođenjem tzv. indeksacije, koeficijenti sudaca drugačije nego što je to sad propisano te uređenje materijalnih prava sudaca. Iako je sve obuhvaćeno i Izvješćem EK o vladavini prava za 2023., Zakon o plaćama nije usvojen u obećanom roku. Istovremeno, izmjenama najavljenima ovih dana status sudskih službenika i namještenika ostat će čvrsto na samom dnu ljestvice; tome svjedoči i primjer zapisničarke prvostupanjskog suda s 30 godina staža koja će dobiti manje od 40 eura povišice.
O statusu sudaca pak govori i činjenica da je osnovica za plaće donedavno bila 22 eura manja nego davne 2009., što je kao posljedicu imalo sustavno osiromašivanje sudaca, a time i ugroženo načelo neovisnosti sudaca. Usporedbe radi, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 eura bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju rasla za 269,13 eura.
“Zahtjev neovisnosti sudaca nalaže da pravila koja uređuju visinu i rast plaće te materijalna prava sadržavaju jasne parametre kako bi se izbjegla svaka opasnost od uporabe opisane situacije za politički nadzor nad sucima i sadržajem njihovih odluka. Postojeća zakonska rješenja i odugovlačenje izvršne vlasti u donošenju cjelovitog zakona stavljaju hrvatske suce u podređeni položaj prema Vladi”, poručuju iz UHS.
Traže konkretno rješenje
Unatoč izrazito nepovoljnom materijalnom statusu, podaci iz 2022. govore kako suci u RH godišnje rade na više od milijun novih spisa – najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane, svjedočimo svakodnevnom odljevu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima. Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.
Nakon pritužbe EK, UHS je nastavio razgovore s predstavnicima Vlade RH te se i ovim putem javno obraća Ministarstvu pravosuđa i uprave te Vladi Republike Hrvatske sa zahtjevom da se konkretnim rješenjem očituju na zahtjeve sudaca i omoguće provedbu indeksacije osnovice plaće, uvođenje platnih razreda za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima te druga materijalna prava. Pritom UHS iskazuje punu podršku zahtjevima sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
“U protivnom, članovi UHS-a spremni su ponovno započeti mjere upozorenja u skladu s odlukom Upravnog odbora UHS-a od 18. prosinca 2023.”, navodi se u priopćenju Udruga hrvatskih sudaca, piše Jutarnji.hr.
